А. Бошковић

GODIŠNjICA STRAVIČNOG ZLOČINA

Velika bez memorijalnog centra, žrtve da dobiju mjesto u udžbenicima

Selo Velika danas obilježava 79 godina od najstravičnijeg zločina koji su počinile divizije Skenderbeg i Princ Eugen, mučenički ubivši preko 600 nenaooružanih žena, djece i staraca u ovom selu 1944. godine.

Velika je treće selo u Evropi po broju žrtava u jednom danu tokom Drugog svjetskog rata, a ni dan danas ovaj zločin zvanično nije proglašen genocidom. S obzirom na broj ubijen osoba u odnosu na broj stanovništva, isti sadrži i elemente etnocida, jer je u pitanju bila namjera i pokušaj potpunog fizičkog istrebljenja jedne plemenske, odnosno etničke zajednice.

Ovo selo ispod Čakora svake godine na današnji dan je sjeća svojih žrtava, a i selu gotovo da nema kuće u kojoj je stradalo makar dvoje.

Klub Velika, koji okuplja najveće istoričare, književnike i stručnjake, radi na tačnom utvrđivanju žrtava. Pretpostavlja se da je broj mnogo veći, jer se računaju i žrtve koje su ubijane u susjednom selu Gornja Ržanica.

Rezoluciju o genocidu u Velici prvi je predložio klub poslanika radašnjeg Demokratskog fronta predložio je još u decembru 2021. godine.

Poslanik DNP-a i predstavnik saveza ZBCG Milun Zogović kazao je za Portal RTCG da je iskreno suočavanje sa prošlošću najbolji put za izvlačenje pouke da se zločini kakav je bio genocid u Velici nikada i nikom ne ponove.

"Genocid u Velici je decenijama bio tabu tema o kojoj se nije smjelo ni privatno razgovarati a kamoli javno svjedočiti surovu istinu o žločinačkom smrtonosnom fašističkom piru u kojem je zaklano, zapaljeno i ubijeno više od 500 djece, žena, staraca i ljudi u podčakorskim selima", kazao je Zogović. 

Podsjetio je da je Demokratski front predlogom rezolucije o osudi genocida u Velici prekinuo ćutanje i pokrenuo proces suočavanja sa istinom.

"Kasnije se u Skupštini Crne Gore stvorio ambijent da rezolucija o osudi genocida u Velici i Pivi dobije potrebnu podršku za usvajanje, čime je pokazana istorijska zrelost i odgovornost prema nevinim žrtvama. Nadam se da će se ovim zločinom baviti i udžbenici istorije iz kojih se obrazuju mladi naraštaji. Ovaj fašističko-vulentarski zločin ušao je u anale beščašća i neljudskosti i kao takav treba da udje i u istorijske udžbenike kao svjedočanstvo zlih i najgorih vremena. Istina je najmanje što dugujemo nevinim veličkim stradalnicima. Upravo je suočavanje sa istinom najbolji prilog da se takvo zlo više nikada ne ponovi", naveo je on.

Njihovim putem krenula je Demokratska Crna Gora koja je prošle godine podnijela predlog za rezoluciju o priznavanju genocida, a ista je usvojena na Skupštini 30.jula prošle godine.

Funkcioner Demokrata Momo Koprivica kazao je za Portal RTCG da je usvajanjem Rezolucije Skupština definisala civilizacijski odnos prema ovim žrtvama nacifašizma.

"To je izraz privrženosti antifašističkoj tradiciji naše države, ali i dug prema nevinim stradalnicima. Ona je osnova kulture sjećanja i potvrda istorijskog pamćenja. Velika, kao i Piva, prošla je kroz stradanje i raspeće. Veličke, kao i pivske žrtve, i sve žrtve nacifašizma, ugrađene su u vječni temelj slobode i dostojanstva našeg naroda", kazao je on.

Koprivica smatra da je potrebni da ova istorijski nepobitna istina o ovom strahovitom zločinu napokon dobije odgovarajuće mjesto u obrazovnom programu.

"Tako bi se njegovala kultura sjećanja, ali i da se zločin nikad, nigdje i nikome ne ponovi", naveo je on.

Mada su Demokrate prošle godine pozvale Vladu da u najkraćem mogućem roku planiraju izgradnju memorijalnog centra u selu i i da se za to odobri dovoljan obim budžetskih sredstava, ovo selo je i dan danas bez adekvatnog obilježja u čast žrtvama.

U Velici će danas, kao i svake godine, biti održan pomen žrtvama. Pomen i liturgiju služiće episkop budimljansko-nikšićki Metodije i episkop Jovan Ćulibrk. Pomenu svake godine prisustvuju i članovi porodica iz Pivskih dola, koji su se pobratimili sa mještanima Velike.

Sličan zločin dogodio se 7. juna 1943. godine kada su pripadnici SS divizije „Princ Eugen” uz podršku zloglasne Handžar divizije, ubili preko 522 civila, od kojih je bilo 109 djece.