[ MINA ]

KALUĐEROVIĆ

Važna suštinska reforma obrazovnog sistema

Buduće vlasti moraju hitno raditi na suštinskoj reformi obrazovnog sistema, koja će u središte staviti učenike, poručila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Snežana Kaluđerović. Ona je kazala da je Crna Gora imala i ima solidne javne politike u sistemu obrazovanja, ali da vlasti nijesu dosljedne principima i datim obećanjima, pa se, nažalost, one ne sprovode u roku i na način kako su osmišljene.

"Struktura i obim prosvjetne zajednice u Crnoj Gori su najveći rezervoar za partijsko zapošljavanje, trgovinu uticajem, a jedino kroz tu vizuru, za sada, donosioci odluka vide taj sistem“, rekla je Kaluđerović u intervjuu agenciji Mina.

Ona je navela da, posljedično, to obrazovanje dovodi u sadašnje stanje – možda i najveću krizu do sada.

"Iz preporuka Izvještaja o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada Zavoda za školstvo mogu nastati važne javne politike u oblasti obrazovanja, ali je pitanje ima li ko to da čita među onima koji će o toj oblasti odlučivati“, dodala je Kaluđerović.

Upitana šta očekuje od budućih donosilaca odluka i šta treba da budu prioriteti, Kaluđerović je kazala da buduće vlasti moraju hitno i neizostavno raditi na suštinskoj reformi obrazovnog sistema, koja će u središte staviti učenike i stvoriti uslove da učenik u ustanovi obrazovanja uči, sluša, kritički promišlja, istražuje i vodi dijalog.

Takve reforme, kako je rekla, moraju se sprovoditi sa akcentom na jačanje vaspitnog segmenta, etike, ali i motivaciju najboljih učenika da izaberu nastavnički poziv.

„Red, rad i edukativna disciplina, uz kapacitiran nastavni kadar sa znanjem i integritetom, su preduslovi da se revitalizuje obrazovni sistem i otrgne iz kandži političkih partija, koje su ga devastirale“, istakla je Kaluđerović.

Ona je kazala da danas stižu na naplatu višedecenijska marginalizacija obrazovnog sistema, tolerisanje neznanja, bahatosti i izostanka etike, uz nastavak i intenziviranje loših praksi posljednjih godina.

„Umjesto ozbiljnog pristupa i promjena, danas svjedočimo da su na pojedina direktorska mjesta u školama postavljane osobe nedostojne prosvjetnog poziva, sklone prevarama, trgovinom uticajem, poput slučaja u Osnovnoj školi 'Maršal Tito' u Ulcinju, zatim osobe koje su zloupotrebljavale službeni položaj zarad lične koristi, poput slučaja direktora Srednje pomorske škole u Kotoru“, navela je Kaluđerović.

Po njenim riječima, svjedoči se i situacijama gdje nastavni kadar dolazi na posao u neprimjerenom stanju, pod dejstvom alkohola i opijata, a što prolazi bez sankcije.

"Svjedočimo i čudnom i kontroverznom strukturiranju školskih odbora u kojem umjesto predstavnika nadležnih institucija sjede oni koji zastupaju partijske, ili partikularne interese“, kazala je Kaluđerović.

To, kako je upozorila, ne doprinosi potrebnoj i obećanoj depolitizaciji tih ustanova.

"Svjedočimo nezakonitom zapošljavanju, namještanjima norme i sličnom, tako da nikad najbolji kandidat ne dobije posao“, rekla je Kaluđerović.

Ona je navela da se izvještaji o samoevaluaciji škole rade tek reda radi i da su uglavnom ocijenjeni kao uspješni.

Međutim, kako je kazala Kaluđerović, Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, koji izdaje Zavod za školstvo, je dokument na osnovu koga se može utvrditi kvalitet, a tu nema odličnih ocjena u ustanovama.

"Ocjene nadzornika nastave, ocjene kontrole rada ustanove od strane prosvjetne inspekcije, rezultati na takmičenjima, kvalitet rada radionica, obuka i vannastavne aktivnosti koje škola organizuje za učenike moraju biti uzeti u obzir i adekvatno ocijenjeni, kako bi se ustanove rangirale po kvalitetu i pravila zdrava konkurencija“, rekla je Kaluđerović.

Ona je poručila da treba razmisliti i o modelu obrazovanja i osposobljavanja najboljih učenika za deficitarna zanimanja u nastavničkoj profesiji, a to su matematika, fizika, hemija, imajući u vidu težinu tih programa.

"Hemija, fizika i biologija se uče teorijski napamet do fakulteta, a najviša dostignuća su izrada zadataka takmičarskog tipa, dok rad u laboratoriji i eksperimentalno znanje na bazičnom nivou ne postoje u mjeri u kojoj možemo komparirati visokorangiranim zemljama na PISA testiranju“, kazala je Kaluđerović.

To su, kako je navela, neki od razloga što izostaju vrhunski rezultati učenika.

"Do ove godine smo imali najvišu normu časova iz crnogorsko–srpskog, bosanskog, hrvatskog (CSBH) jezika, a poražavajuće rezultate na PISA testiranju“, dodala je Kaluđerović.

Po njenim riječima, jasno je da osim očito sporne metodologije izučavanja kurikuluma, padu kvaliteta doprinosi i pretrpanost učenika po ustanovama u urbanim sredinama, ali i nedostatak kadra u ruralnim sredinama.