HRA PORUČUJE

Ne snižavati garancije ljudskih prava u ZKP-u

Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da neke od predloženih izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku unazađuju postojeće garancije zaštite ljudskih prava, jačanjem ovlašćenja tužilaca i policije, bez sudske kontrole.

Ovo je, kako ocjenjuju u HRA, korak koji bi možda sebi mogla da priušte društva sa dugogodišnjom tradicijom vladavine prava, ali ne i Crna Gora, čije državno tužilaštvo i policija tek treba da dokažu samostalnost i stručnost, pogotovo u zaštiti ljudskih prava.

HRA je Ministarstvu pravde dostavila ukupno 12 primjedbi sa predlozima novih rješenja u Nacrtu ZKP-a.

Među spornim, sa stanovišta zaštite ljudskih prava, smatraju odredbu kojom se povećava trajanje policijskog lišenja slobode sa 12 na 24 sata, iako je, kako kažu, Komitet protiv mučenja (CPT) u maju ove godine u svom izvještaju naveo da su crnogorske policijske stanice crne tačke u kojima se dešava tortura, i naveo niz slučajeva u kojima su osumnjičeni dali svjedočenje o torturi u policijskoj stanici.

Rješenje po kojem se povećava trajanje tužilačkog pritvora sa sadašnjih 48 na 72 sata, i predlaže da osumnjičeni može da izjavi žalbu samo u roku od 4 sata od kad je primio rješenje o pritvoru, snižava nivo prethodno dostignutih garancija prava na slobodu i njegove djelotvorne zaštite, smatraju u HRA.

„Iako je za pretres stana i dostavljanje informacija o elektronskim komunikacijama neophodan nalog suda, predloženo je da se podaci o bankovnim računima i bankarskim transakcijama dostavljaju samo na nalog državnog tužioca, osim ako banka zahtijeva da sud o tome donese rješenje. Na ovaj način se, neozbiljno, bankama prepušta da odlučuju o zaštiti ljudskog prava na privatnost, umjesto sudu, u svakom slučaju“, naveli su iz ove NVO.

Neprihvatljivim smatraju i predlog da se ukine pravo na žalbu sudiji za istragu u slučaju kada državni tužilac ne usvoji zahtjev za naknadu troškova osumnjičenom od čijeg je gonjenja odustao u istrazi.

Predlog da se sporazum o priznanju krivice može koristiti za sva krivična djela bez obzira na visinu zaprijećene kazne, za HRA je neprihvatljiv pošto je, kako kažu, dosadašnji učinak tužilaštva u primjeni ovog instituta zanemarljiv i nedovoljno kvalitetan.

U HRA smatraju da se smanjuje nivo kontrole zakonitosti sporazuma između tužioca i osumnjičenog o priznanju krivice, pa i za najteže krivično djelo, rješenjem da sporazum kontroliše samo jedan sudija, umjesto vijeće od troje sudija.

HRA je, pored ovih primjedbi, posebno predložila da se, po uzoru na Zakon o kaznenom postupku Republike Hrvatske, detaljno propišu rokovi i druge obaveze državnog tužioca u odnosu na postupanje po krivičnoj prijavi, i posebno u slučaju kada je do tužilaštva samo dopro glas o izvršenom krivičnom djelu ili je primio dojavu žrtve, kao i da se braniocu prije prvog saslušanja okrivljenog omogući uvid u krivičnu prijavu.