Mina-business

PREMIJER SAOPŠTIO

Vlada blizu raskida ugovora za bolnicu Meljine

Vlada je u ovom trenutku veoma blizu pokretanja procedure raskida ugovora za prodaju bivše Vojno medicinske ustanove Meljine, saopštio je premijer Milo Đukanović. Predsjednik Vlade je tokom premijerskog sata istakao i da je vlasnik nikšićke kompanije Uniprom, koja upravlja imovinom Kombinata aluminijuma (KAP) u stečaju, Veselin Pejović, apsolutno je korektno ispunio sve obaveze prema državi.

Đukanović je u Skupštini, tokom Premijerskog sata, najavio i da će resorno Ministarstvo, nakon završnih analiza koje su u toku, vjerovatno predložiti pokretanje postupka za raskid ugovora i naplate garancije za hotel As u Perazića dolu.

Vojno medicinska bolnica Meljine prodata je Atlas grupi, dok je vlasnik hotela As kompanija Nega Tours.

Đukanović je odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Draginje Vuksanović, rekao da su, kada su u pitanju privatizacije koje sprovodi Privredni sud prodajom dijela imovine preduzeća kroz stečajni postupak, predložili zakonskom zastupniku Ski centra Durmitor u stečaju da preduzme radnje u vezi sa raskidom ugovora za hotel Jezera.

“U slučaju hotela Planinka, paralelno sa sudskim postupkom, razgovara se u cilju postizanja rješenja kojim bi investitor ispunio investicione obaveze iz ugovora, dok bi država realizovala odrđene investicije koje bi poboljšale atraktivnost Žabljaka kao turističke destinacije”, kazao je Đukanović.

On je dodao da Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradni sa Hotelsko turističkim preduzećem (HTP) Ulcinjska rivijera obavlja pravno-ekonomsku analizu posljedica raskida ugovora o kupoprodaji hotela Galeb.

“Očekujemo da preldoži Vladi dalje korake. Slična situacija je i u slučaju hotela Lido”, kazao je Đukanović.

On je naveo i da je Vlada rasknula ili počela postupak raskida 11 ugovora o koncesiji.

“Vlada neće tolerisati kašnjenja u realizaciji privatizacionih ili kocesionih ugovora”, poručio je Đukanović.

Vuksanović je zanimalo koje je sve privatizacione i koncesione aranžmane Vlada sklopila u prethodnoj deceniji, koji od njih su realizovani, u kojoj mjeri i koji su postignuti efekti.

Ona je pitala i koji od tih privatizacionih i koncesionih ugovora nijesu djelimično ili u cjelosti realizovani i šta je Vlada preduzela zbog nepoštovanja ugovornih obaveza.

Za deset godina privatizovano 40 kompanija

Đukanović je saopštio da je Vlada u prethodnoj deceniji privatizaciju realizovala vodeći računa o specifičnostima svakog preduzeća gdje su pitanja prava zaposelnih uvijek bila u prvom planu.

“Privatizacija se u ovom periodu obavljala dominantno putem međunarodnih javnih tendera u skladu sa zakonom i planom privatizacije što nepobitno govori o transparentnosti postupka”, kazao je Đukanović.

On je naveo da se danas argumentovano može reći da je proces privatizacije u Crnoj Gori u finalnoj fazi.

“Do sada je privatizovano više od 85 odsto kapitala državnih preduzeća. U periodu od 2005. do ove godine ugovorili smo 637,3 miliona EUR kroz kupoprodajne cijene i 1,26 milijardi EUR investicija kroz privatizacione i ugovore o turističkoj valorizaciji državne imovine”, saopštio je Đukanović.

On je rekao da je za deset godina privatizovano 40 kompanija.

“Upravo u ovoj dekadi imali smo dvije najbolje privatizacione godine, 2005 i 2009. godinu. Takvom politikom Crna Gora je u posljednjoj deceniji ostavarila veliki napredak”, ocijenio je Đukanović.

On je saopštio i da Vlada u krajnjoj nuždi poseže za raskidom ugovora sa privatizacionim partnerima, prethodno pokušavajući da uradi sve što je moguće da bi se popravili aranžmani i stvorili uslovi za optimalnu valorizaciju razvojnog resursa.

„Ne smijemo žuriti, jer niko od naših partnera ne pristaje olako na raskid ugovora. Vidjeli smo da svako poseže za sudskim postupcima, podrazumijevajući da će taj postupak potrajati izvjesno vrijeme u kojem će se ograničiti mogućnost države da preuzme upravljanje tim resursom“, rekao je Đukanović.

On je dodao i da je u nekim slučajevima nužno raskinuti ugovor.

„U tom slučaju, punu pažnju treba posvetiti pitanju nadoknade štete, jer država ima pravo na naknadu štete za ono što nije ostvareno kroz ranije definisani aranžman sa privatizacionim partnerom“, kazao je Đukanović.

On je naveo da je Vlada, u svakom od privatizacionih aranžmana, koristila usluge renomiranih pravnih kancelarija iz Crne Gore i inostranstva i da najmanje problema ima u normativnoj sferi.

„Mnogo veći problemi su nastupili kao posljedica onoga što se dešavalo u ukupnom ekonomskom ambijentu Evrope, ali to nas ne lišava odgovornosti da preispitamo sve ono što su ugovorom definisane obaveze. Mislim da ćemo pažljivim odnosnom prema tom pitanju doći do postupaka kojima najbolje možemo zaštititi crnogorski državni interes u tim aranžmanima“, saopštio je Đukanović.

Pejović ispunio sve obaveze prema državi

Vlasnik nikšićke kompanije Uniprom, koja upravlja imovinom Kombinata aluminijuma (KAP) u stečaju, Veselin Pejović, apsolutno je korektno ispunio sve obaveze prema državi, saopštio  Đukanović.

“Što se tiče pitanja navodne prevare aktuelnog vlasnika imovine KAP-a, nije riječ ni o kakvoj prevari. Ne znam koliko ste u toku sa tim finansijskim operacijama, ali nije prvi put, ni u slučaju privaizacija koje smo mi radili, da kupac uplati novac na takozvani escrow račun do trenutka dok država ne ispuni svoje obaveze”, kazao je Đukanović u tokom Premijerskog sata u Skupštini u komentaru na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Velizara Kaluđerovića.

Kaluđerović je rekao da se novi vlasnik imovine KAP-a ruga Crnoj Gori.

“Izašao je prije nekoliko mjeseci i pokazao upaltnicu da je uplatio i preostali iznos kupoprodajne cijene od 13,9 miliona EUR. Ne čudi me od njega da on to pokuša da proda ukupnoj javnosti, ali je neshvatljivo da Vlada to prihvata”, naveo je Kaluđerović.

On je podsjetio da je stečajni upravnik KAP-a, Veselin Perišić, kada su ga pitali da li su te pare "legle" na račun i postale dio stečajne mase fabrike, odgovorio da nijesu, već da su na prelaznom računu Zapad banke i da se čeka da se završe svi sporovi koje vodi KAP.

“To znači - ko zna kada”, kazao je Kaluđerović i pitao da li je to pravi odnos Vlade prema saopstvenoj imovini.

Đukanović je pitao zašto bi država bila privilegovana da joj neko vjeruje na časnu riječ.

“Država nije ispunila svoje obaveze, a Pejović je odvojio novac i stavio ga na escrow račun, odnosno izolovao ga. Dakle, on ga ne može upotrebljavati. On tamo sad stoji i čeka da mi realizujemo neke preduslove da bi se taj novac mogao prenijeti na naš račun”, objasnio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, jedan od preduslova je da država oslobodi dio placa u blizini KAP-a u kojem sada stanuje jedan broj porodica u stanju socijalne potrebe.

“Ne može zato valjda biti Pejović odgovoran”, kazao je Đukanović.

Uniprom je preuzeo upravljanje KAP-om u julu prošle godine, kada je prihvaćena njegova ponuda da za kupovinu kompletne imovine plati 28 miliona EUR.

Nikšićka kompanija je platila nešto više od polovine ugovorene kupoprodajne cijene od 28 miliona EUR za imovinu KAP-a, dok bi preostalih 13,98 miliona trebalo bi da uplati tek kad stečajna uprava dio imovine oslobodi značajnih tereta.

U slučaju Instituta neophodno "osluškivati" signale s tržišta

Kaluđerović se osvrnuo i na prodaju Instituta “Simo Milošević” za deset miliona EUR.

“Prodaje se Institut koji ima preko 200 hiljada kvadrata zemlje 'na pjeni od mora' i više od pola vijeka tradicije, zna se kakve, u čijem sastavu je i vila koja je u javnosti poznata kao Titova”, kazao je Kaluđerović.

Đukanović je rekao da je u slučaju Instituta neophodno "osluškivati" signale s tržišta.

“Možemo mi s prstom na čelu razgovarati o tome koliko vrijedi neka imovina, ali rekao bih da smo kao odgovorni ljudi prije svega u obavezi da slušamo ono što su nam signali sa tržišta”, naveo je Đukanović.

On je podsjetio da je do sada propalo nekoliko tendera za privatizaciju Instituta.

“Dakle, u trećem, četvrtom ili već petom pokušaju smo dobili ponudu nešto preko deset miliona. Možemo mi misliti o sebi da vrijedimo koliko god hoćemo, ali vrijedimo onoliko koliko to pokaže objektivna slika na međunarodnom tržištu”, zaključio je Đukanović.

Vlada je u avgustu odobrila prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta američko-britanskom konzorcijumu IWG za deset miliona EUR, uz obavezu da investiraju 50 miliona EUR u roku od pet godina.

Prema najavama predstavnika Tenderske komisije, sada se očekuje potpisivanje ugovora.