[ Mina Business ]

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Moguć pad garancija za nabavku i remont brodova

Garancije Vlade od skoro 39 miliona eura, koje se odnose na nabavku i remont brodova, mogle bi da padnu na teret budžeta, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

"Konkretno za garancije u vezi s brodovima, to zavisi od cijene date na tržištu. Iskazujemo bojazan da se može desiti da i ove garancije budu teret izvršenja budžeta”, rekao je Žugić odgovarajući na pitanje predsjednika Odbora i poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandra Damjanovića.

Žugić je kazao da ukoliko se desi da tim putem i dalje bude išao tržišni ambijent, da će se razmišljati o načinu prevođenja tih garancija u državni dug.

“Mnogo lakše je to platiti u nekim anuitetima, nego jednokratno ako bi pale na teret budžeta”, objasnio je Žugić.

Damjanović je, na sjednici na kojoj je usvojen Predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu i razmatran izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji tog dokumenta, kazao da su garancije u nivou od 300 miliona eura onoga što je već dospjelo.

“Tu je još oko 100 miliona što će dospjeti i još toliko što nije zaokruženo ugovorima. Evo uzeću najveću stavku ovdje, garancija od skoro 39 miliona eura, koja se odnosi na nabavku i remont brodova. Da li očekujete da će, s obzirom na protok vremena od kada su brodovi nabavljeni i projekcije da se od te vozarine napravi dobar posao za državu, ove garancije pasti na teret države”, pitao je Damjanović.

Žugić je ocijenio da su garancije potencijalni teret za budžet i neplanirani rashod.

Damjanović je, komentarišući Predlog zakona o završnom računu budžeta, kazao da i dalje pada u oči nešto što je interesantna pojava sada već sistemskog karaktera, a to je da su iznosi koje država plaća za kamate ponovo veći od iznosa kapitalnog budžeta. 

"Meni je to dovoljno kao interalni pokazatelj stanja javnih finansija. Govorimo o cifri oko 75 miliona eura. To je ogromna svota koja se daje samo za kamate, kao posljedica emisija euroobveznica i raznih zaduženja”, rekao je Damjanović.

Žugić je kazao da je saglasan da su kamate često jednake ili veće od kapitalnog budžeta.

“Uspjeli smo da kroz refinansiranje dospjelih obaveza smanjimo teret ovog segmenta finansiranja javnog duga, prepolovimo i više od toga kamatne stope i nadam se da će to ići nekim svojim putem”, rekao je Žugić.

Damjanović se osvrnuo i na sudske troškove.

“Oko 15 miliona eura sudskih troškova upućuje da postoje imenom i prezimenom osobe u organima državne uprave koje su svojim radom ili neradom dovele do toga da država gubi ove svote. Za tri četiri godine posljednje samo ovog saziva, po osnovu plaćanja sudskih troškova država je izgubila 50 ili 60 miliona eura”, kazao je Damjanović.

On je posebno potencirao pitanje odgovornosti i dodao da još nije čuo da je bilo ko od funkcionera čije je Ministarstvo, uprava ili direktorat platio par miliona eura tokom godine, rekao to je zbog toga što su tjerali inat, pogrešno radili ili su bili bez kapaciteta da izguraju sporove u korist države.

Žugić je rekao da je saglasan sa Damjanovićem i da svako, počev od ministra finansija, pa redom, mora odgovarati za ono što je kroz svoju improvizaciju nametnuo kao neplaniran trošak u izvršenju budžeta.

Damjanovića su zanimala i odložena poreska i neporeska potraživanja.

“Malo je indikativno da su najveća odlaganja kod Plantaža pet miliona eura, kod privatnog preduzeća Cijevna komerc 2,1 milion, kod Kontejnerskih terminala i generalnih tereta (KTGT) 1,1 milion. Veoma interesantna struktura”, ocijenio je Damjanović.

Žugić je kazao da je u dnevnoj komunikaciji sa predstavnicima Poreske uprave (PU) naložio da se prvo iščiste sve one sugestije koje je dala DRI.

“Naša je politika da svako odlaganje i svaki reprogram poreskih potraživanja mora pratiti garancije. Pomenuli ste neke kompanije koje ne plaćaju svoje poreske obaveze i to je nedopustivo, a iskazuju pozitivno poslovanje”, rekao je Žugić.

Kada je u pitanju Cijevna komerc, on je kazao da je Vlada nedavno preuzela njihovo potraživanje u nivou od dva miliona eura od Opštine Budva i time potpuno pokrila dug.

“Tako da ćemo se naplatiti”, rekao je Žugić.

Prema njegovim riječima, samo one kompanije koje imaju problem s likividnosti, a solventne su, ili koje imaju potencijal za oporavak, mogu dobiti prostor za reprogram i to sa garancijama koje moraju dati.

Žugić je, obrazlažući Predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, saopštio da je fokus bio na zoni sužavanja sive ekonomije kako bi se povećala poreska osnova i time stvorio preduslov za veći stepen naplate javnih prihoda.

“Fiskalna politika u prošloj, ovoj i narednim godinama se ne može i neće temeljiti na povećanju poreskih stopa već u mjeri objektivno mogućeg u funkciji jačanja konkurenosti, a time i likvidnosti”, kazao je Žugić.

Bruto domaći proizvod (BDP) je prošle godine iznosio 3,45 milijarde eura, a ukupna javna potrošnja 1,65 milijardi eura ili 47,3 odsto BDP-a.

“Tekući prihodi sa primicima od povraćaja datih kredita i donacijama su iznosili 1,36 milijardi eura, što je 6,8 odsto više od planiranog iznosa i čini 39,14 BDP-a. Budžetska potrošnja u prošloj godini je iznosila 1,45 milijardi eura i veća je nego što je planirano budući da smo u tom periodu platili određene garancije i sudska izvršenja”, rekao je Žugić.

Veliki dio budžetske potrošnje, kako je naveo, odnosi se na socijalna davanja koja su u prošloj godini iznosila 492 miliona eura i činila su trećinu budžetske potrošnje.

Drugi značajan dio budžetske potrošnje su bruto zarade za koje je izdvojeno 387,3 miliona eura.

Žugić je kazao da je gotovinski deficit budžeta iznosio 2,98 odsto i da nije dostigao limit koji je definisan Mastrihtskim kriterijumima od tri odsto.

“Državni dug ili neto javni dug je na kraju prošle godine iznosio 58,48 odsto BDP-a”, kazao je Žugić.

Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, podsjetio je da je DRI revizijom utvrdila prekoračenje budžetske potrošnje od 424 miliona eura, od čega je nedozvoljena bila 60 miliona.

Tuponja je kazao da je time prekršen zakon.

On je pitao Žugića na koji način bi se Ministarstvo finansija moglo primorati da poštuje zakon i da li snosi ikakve posljedice zbog toga.

Tuponja smatra i da je Ministarstvo “vještom matematikom” uspjelo da namjesti da dug bude ispod 60 odsto BDP-a, kako se ne bi radio sanacioni plan, što je zakonska obaveza.

Žugić je rekao da nije u pitanju “vješta matematika”, već da je to realna ekonomska kategorija.

On je kada je u pitanju dug, rekao da Ministarstvo ne bježi od izrade sanacionog plana i da će se to uraditi u narednom periodu.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Filip Vuković, kazao je da je važno da BDP raste po većoj stopi, pa iako su prekoračeni Mastrihtski kriterijumi.

Žugić je ocijenio da je važno da se ne kreira nova potrošnja mimo fiskalne analize.

Nezavisni poslanik, Damir Šehović, osvrnuo se na poreski dug koji je prema nalazu DRI na kraju prošle godine iznosio 550 miliona eura.

On je ocijenio i da se treba zamisliti nad konstatacijom da PU nije u mogućnosti da u pravoj mjeri naplaćuje prihode i da nije stvorila sve pretpostavke za to.

Član Senata DRI, Branislav Radulović, kazao je da bi PU trebalo da do 5. decembra dostavi toj instituciji izvještaj o ispunjenju preporuka. Od osam preporuka, sedam je realizovano.

Radulović je rekao i da bi DRI do marta naredne godine trebalo da napravi reviziju sudskih troškova koji se odnose na radne sporove.