ZDRAVSTVU VEĆE PLATE

"Prošao" zakon o zaradama u javnom sektoru

Sa 42 glasa ZA i 12 protiv, poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Amandmanima Pozitivne koji su postali sastavni dio zakona, povećane su zarade u zdravstvu, saradnicima i zaposlenima u sudstvu i Tužilaštvu kao i zaposlenima u Skupštini Crne Gore. Prema novom zakonu, zarade zaposlenim u javnom sektoru biće povećane do 16 odsto.

Usvajanjem zakona o zaradama, svim zaposlenim u javnom sektoru su uvećane zarade, tako što se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka, preko kojih su zarade uvećavane.

Zakonskim odredbama, kako je navedeno, ujednačena su primanja savjetnika u Osnovnom, Upravnom, Višem, Apelacionom i Privrednom sudu, kao i u osnovnim i višim tužilaštvima.

Takođe, usvojenim amandmanima data su veća ovlašćenja Ministrastvu pravde u utvrđivanju visina zarada zaposlenih u sudstvu.

Prema propisu, najveću platu u javnom sektoru imaće predsjednik države, čija će osnovna zarada biti obračunata s koeficijentom 32, a potom slijede predsjednik Skupštine, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, kojima je pripao koeficijent 30.

Predlog zakona predviđa da predsjednici opština i gradonačelnici, moraju imati nižu zarada od poslanika i ministara.

Skupštinski Odbori za ekonomiju, finansije i budžet, za politički sistem, pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor podržali prijedlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Od 39 amandmana, u tekst Zakona je ugrađeno preko 20. Za raspravu je ostalo 10. Samo dva amandmana Odbora za ekonomiju dobila su podršku na plenumu. Zakon nijesu podržali iz SNP-a.

"Nećemo podržati ovaj zakon, jer smatramo da je neprimjereno da se on donosi u izbornoj godini i da se na taj način narušava fiskalna ravnoteža budžeta i da se izdvaja dodatni novac za zaposlene u administraciji", kazao je poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović.

Ministar finansija Radije Žugić je kazao da u Zakonu ima dva člana koji garantuju fiskalnu održivost.

"Kad deficit pređe dva procenta tada se plate moraju smanjiti, a kad imam suficit, plate se mogu ali ne moraju povećati. Ovaj zakon ima elemente fiskalne održivosti, a brojni drugi zakoni koji su ovdje doneseni nemaju tu analizu i podrivaju temelje same fiskalne održivosti", poručio je Žugić.

On je prihvatio zahtjev Pozitivne Crne Gore da se povećaju zarade u zdravstvu. Utvrdio je da bi to pitanje trebalo urediti kroz kolektivni ugovor. Ranije je poslanik Pozitivne Goran Tuponja od ministra tražio da se u roku od mjesec potpiše taj ugovor, kako bi zdravstveni radnici dobili povećanje plata.

"Tražili su kolektivni ugovor koji je pred samim finalom zaključivanja i ja sam komunicirao po tom osnovu i sa poslanikom Tuponjom iz Pozitivne i kazali smo da je to finale orjentaciono oko mjesec dana do donošenja samog kolektivnog ugovora, i time do povećanja zarada u sektoru zdravstva. To povećanje neće biti manje od onog što imaju prosvetni radnici", naglasio je Žugić.

Izet Bralić iz SDP-a tražio je da rad zdravstvenih radnika bude vrednovan u skladu sa poslom koji obavljaju, da se ne ide na kolektivni ugovor, nego da se ugradi u zakon.

"Ukoliko ne budu obuhvaćeni niko ne može da garantuje, pa ni vi, da će naknadno, bilo kakvim dogovorima, oni imati bolji položaj nego što ga imaju danas", poručio je Bralić.

Bralićev predlog nije prihvaćen.

"Mi smo imali ovaj zakon na sjednici Socijalnog savjeta, na kojem su bili prisutni Sindikata zdravstva koji postoje u državi, ne jedan nego nekoliko. I na toj sjednici savjeta, na kojoj je bio ministar Žugić sa sradnicima, insistirao je Sindikat zdravstva da oni svoje plate određuju kolektivnim ugovorom. To je uradila i prosvjeta", kazala je ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević.

Nijesu podržani amandmani predsjednika Liberalne partije Andrije Popovića, među kojima je onaj koji se odnosi na smanjenje jaza između najviših i najnižih plata, tako što će se prvima smanjiti koeficijent za dva, a onima sa najnižim povećati za 0,5 odsto.

"Nepravedno je da taj odnos u javnom sektoru bude viši od 1:10 i toga nema nigdje u okruženju. Zahvaljujem, ako me iko čuo što sam pričao", reako je Popović.

Ranije je ministar Žugić saopštio na matičnom odboru da je to fiskalno, za sada, neodrživo.

Nekoliko amandmana Pozitivne ugrađeno je zakon, ali tražili su da se primanje Ombudsmana izjednači sa zaradom VDT-a. Odnosno da se koeficijent poveća sa 26 na 29, što nije prihvaćeno, jer su iz Ministarstva finansija ranije saopštili da je zarada Ombudsmana u rangu ministarske.

"Zato što se ovim predlogom zakona narušava uspostavljeni sistem zarada, za nosioce funkcija u instituciji zaštitnika za ljudska prava i slobode", saopštila je poslanica Pozitivne, Azra Jasavić.

Odbijen je i amandman nezavisnog poslanika Dritana Abazovića da se zarada državnog revizora izjednači sa zaradom sekretara Tužilačkog savjeta, kao i Filipa Vukovića koji je tražio da se zarade Fonda za zaštitu depozita izjednače sa onima u Centralnoj banci.