OBAVEZE

Marić sumnja u izmjene Ustava do jeseni

Crnogorska politička elita obaveze iz pregovora sa Evropskom unijom (EU) ispunjava pod pritiskom međunarodnih zvaničnika i institucija, što je zabrinjavajuće, kazao je pravnik Boris Marić. On je ocijenio da trenutna situacija ne obećava da će izmjene Ustava biti usvojene do septembra.

Marić je rekao da bi politička retorika, kojom se “zabavlja” javnost, bila jedini domet da ne postoji pritisak zvaničnog Brisela na reforme u Crnoj Gori.

“Ovako ostaje da se nadamo da će kritike i mnogo oštriji ton od uobičajenog, koji je stigao iz Brisela i koji je saopštio evropski komesar Štefan File doprinijeti da u Skupštini konačno počne ozbiljan rad na realizaciji potrebnih izmjena Ustava”, rekao je Marić agenciji Mina.

On smatra da će Brisel očigledno pojačati pritisak na crnogorske institucije, koje do sada u pregovaračkom procesu imaju polovične rezultate, pogotovo, kako je naveo, kada je unapređenje vladavine prava nezadovoljavajuće.

“Ukoliko ne dođe do potrebnih izmjena Ustava u predviđenom roku, proces pregovora u poglavljima 23 i 24 biće značajno usporen. Čak i ako se dođe do potrebnih izmjena Ustava, ni to samo po sebi neće značiti ubrzanje procesa”, rekao je Marić.

On je ocijenio da je kvalitet reforme pravosuđa i istražnih organa daleko od željenog.

“Mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala praktično da nema, a sve to će značajno uticati na dinamiku pregovora i ispunjavanje evropske agende”, dodao je Marić.

Prema njegovim riječima, dinamiku realizacije evropske agende predlažu domaće institucije cijeneći interne kapacitete.

“Tako preuzeta obaveza mora se ispuniti, a u slučaju neispunjenja pregovarački proces Crne Gore sa Unijom trpjeće posljedice. To su striktna pravila”, kazao je Marić.

Komentarišući nacrt za sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 23, koji predviđa da se do kraja iduće godine formira Agencija za antikorupciju, Marić je kazao da je objedinjavanje više antikorupcijskih inicijativa sa operativnog i racionalnog stanovišta dobra inicijativa.

“Ali kod nas sve ostaje na nivou inicijativa i planova. U krajnjem nije bitno ko će i kroz kakvu organizacionu šemu postići mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, već da se oni postignu”, precizirao je Marić.

Teško je, kako je kazao, da su se mogli postiæi "mršaviji" rezultati nego što je to bio sluèaj sa Upravom za antikorupcijsku inicijativu.

“Možemo reći da postoji napredak u imenu od inicijative do borbe, što nas upućuje da se korupcija galopirajuće razvijala u odnosu na antikorupcijske institucije”, naveo je Marić.

On je dodao da samo po sebi mjenjanje organizacione forme neće dati nikakav rezultat.

“Rezultat prave ljudi, profesionalci sa integritetom spremni da se na suštinski način bore protiv korupcije i organizovanog kriminala. Naš susjed Srbija, a ranije Hrvatska pa i Bosna i Hercegovina su primjeri kojima treba da se rukovodi i Crna Gora kada su rezultati borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u pitanju”, rekao je Marić.

On smatra da bi nova agencija morala imati mnogo veća ovlašćenja nego što je bio slučaj sa dosadašnjim antikorupcijskim institucijama.

“Morala bi joj biti omogućena određena forma istrage, tipa administrativne istrage, sa mogućnošću korišćenja državnih evidencija u cilju borbe protiv korupcije”, kazao je Marić.

On smatra da je nezavisnost u radu te agencije uslov bez koga se ne može očekivati značajan rezultat.

“To je uslov njenog integriteta, kao i neophodna saradnja sa drugim istražnim organima”, zaključio je Marić.