PODODBOR IZMEĐU CG I EU

Posvećeni reformama u oblasti vladavine prava

Zvaničnici Evropske komisije i predstavnici relevantnih crnogorskih institucija analizirali su najvažnije elemente kompleksne oblasti vladavine prava i ključne naredne korake na desetom sastanku Pododbora između EU i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost, koji je održan 17. i 18. marta 2021. godine.

Na sastanku, održanom online, posebno je razmatrano ispunjenje obaveza koje je Crna Gora preuzela u okviru pregovora o pristupanju EU u glavnim oblastima politike obuhvaćenim poglavljima 23 i 24, koje se između ostalog odnose na reformu pravosuđa, temeljna prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pravosudnu saradnju, saradnju u oblasti borbe protiv krijumčarenja droga i protiv terorizma, kao i migracije i upravljanje granicama.

„Vladavina prava je jedna od osnovnih vrijednosti EU i kao takva, ključni je element procesa pristupanja EU, koji određuje ukupnu dinamiku crnogorskih pregovora o pristupanju EU. Da bi dalje napredovala na svom putu ka EU, vaša zemlja sada treba da ispuni privremena mjerila u poglavljima 23 i 24. Da bi postigla ovaj važan korak, vaša zemlja mora intenzivirati napore i postići rezultate, posebno u ključnim problematičnim područjima, kao što su sloboda medija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Takođe je važno da Crna Gora ne nazaduje kada je riječ o dostignućima u oblasti pravosuđa, da crnogorsko pravosuđe pokaže posvećenost punoj i nedvosmislenoj implementaciji reformi i da se u parlamentu postigne politički konsenzus oko preostalih imenovanja u pravosuđu. Konačno, depolitizovane i profesionalne javne institucije treba da rade na nepristrasan način u interesu svih građana, nadovezujući se na napredak postignut proteklih godina. Pozdravljamo vladinu posvećenost reformskom programu usmjerenom ka članstvu u EU, kao i veoma snažnu podršku crnogorskih građana integraciji u EU. Evropska unija i njene države članice, zajedno sa našim partnerima, spremne su da pomognu Crnoj Gori da odlučnije krene ka EU“, rekao je šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Tomas Haglajtner. 

Glavna pregovaračica Zorka Kordić je poručila da je strateško opredjeljenje Crne Gore da postane sljedeća članica Evropske unije, te da će svi kapaciteti biti i dalje usmjereni na ispunjavanje kriterijuma iz agende pristupanja EU, s fokusom na dobijanje izvještaja o privremenim mjerilima za 23 i 24.

„Vlada je odlučna da sprovede suštinsku reformu vladavine prava, uključujući ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. Kao što je istaknuto u ekspozeu premijera, nova Vlada će donijeti pravdu svojim građanima i boriti se protiv korupcije kao negativnog socijalnog i političkog fenomena, slijedeći princip „nulte tolerancije na korupciju“. Pododbor je prilika da se čuje kako Vladina perspektiva, tako i svih najvažnijih institucija u Crnoj Gori, uključujući pravosudje i tužilaštvo, budući da je reforma vladavine prava zajednički zadatak cijelog društva“, poručila je Kordić.

Ona je istakla da se sada mora „podvući crta“ s obzirom na značajan stepen ispunjenosti 83 privremena mjerila i usredsrediti na planiranje prioriteta u konsultaciji sa Evropskom komisijom, s obzirom da se i akcioni planovi za poglavlja 23 i 24, kao i mehanizmi praćenja i izvještavanja moraju unaprijediti.

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimir Leposavić, je u uvodnom izlaganju kazao da ministarstvo na čijem je čelu nastavlja da ulaže napore na planu ostvarenja pozitivnih praksi, posebno kada je u pitaju proces reforme pravosuđa, na način koji bi bio efikasniji i u većoj mjeri usklađen s Ustavom. Naglasio je da nije lako ispuniti navedena dva kriterijuma ali i da neće odustati od te namjere.

Kada su u pitanju zakonodavne reforme u oblasti pravosuđa, ministar Leposavić je saopštio da nijesu potrebne velike promjene u odnosu na ustavne reforme iz 2013. ali da treba precizirati određene zakonske odredbe kako bi se pojačao sistem uzajamne kontrole te time otvorio prostor za dalje reforme.

U pogledu inicijative za izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu i donošenje novog Zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, ukazao je da Vlada i ministarstvo koje predstavlja teže pozitivnim promjenama i realizaciji reformi na način koji će biti u skladu s Ustavom i evropskom praksom, uključujući mišljenje Venecijanske komisije. Dodatno, naglasio je da Vlada želi da obezbijedi širok dijalog na ovu temu, kako na unutrašnjem planu, tako i s evropskim partnerima. To potvrđuje činjenica da je nedavno raspisan javni poziv o konsultacijama na temu predmetnih zakona kao i da su ovi zakoni proslijeđeni Venecijanskoj komisiji na mišljenje.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, poručio je da evropske integracije jesu i ostaju prioritet Ministarstva unutrašnjih poslova i Vlade Crne Gore. On je istakao da će MUP, nakon prve demokratske smjene vlasti u Crnoj Gori, učiniti sve da afirmiše ono što je dobra postojeća praksa, ali i da efikasno promijeni ono što je zrelo za drugačiji pristup.

U tom smislu, kao posebno važan, ministar Sekulović istakao je prijedlog Zakona o unutrašnjim poslovima, u koji su uključene preporuke ekperata Evropske komisije. Ne manje bitnim ocijenio je i transparentnost i posvećenost u sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava. Naglasio je da će EU u Crnoj Gori imati pouzdanog partnera, koji će uvijek saopštavati potpunu istinu, predstavljati realnu sliku stanja stvari, ali i narednih koraka u unapređenju postojećih pitanja koja nisu na zadovoljavajućem nivou, uz stabilnost u promjenama.

Sastanak Pododbora dio je redovnog političkog dijaloga između EU i Crne Gore, koji se održava u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.