ĐUKANOVIĆ U PARLAMENTU

Opozicija i SDP su bahati i nekompetentni

Zakon o finansiranju političkih partija usvojila je nekompetentna i bahata parlamentarna većina, koja je na taj način željela da izazove krizu u funkcionisanju sistema, ocijenio je premijer Milo Đukanović. On je, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu, kazao i da njegove spoljnopolitičke aktivnosti nemaju antiruski karakter.

Na pitanje lidera Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića šta je uradio da utvrdi ko je odgovoran za kršenje zakona prilikom obustave redovne isplate studentskih kredita i gdje su završila ta sredstva, Đukanović je podsjetio da je za školsku 2013/2014. godinu dodijeljeno 3.477 kredita studetima osnovnih i specijalističkih studija.

Kazao je da su nalozi za studentski kredit za mart i april prepipremljeni 19. marta, a da je isplata realizovana 23. aprila, zbog potreba dopunskog tumačenja Zakona o finansiranju političkih partija.

"Nakon razjašnjenja od strane autora ovog zakona, izvršena je uplata kreidta za mart i april. Potreba za ovim i brojnim drugim tumačenjima zakona upućuje na potrebu odgovornijeg odnosa svakog od nosilaca zakonodavne inicijative prilikom korišćenja takvog prava. Partijsko-političko prebacivanje odgovornosti i pokušaj profitiranja od ovakvih situacija jedino izvjesno pogađa često vitalne interese građana. Vlada će kao i do sada doprinositi prevazilaženju problema u primjeni ovog zakona", kazao je Đukanović.

Vlada nije ni luk jela, ni luk mirisala

On je negirao da je riječ o drskosti i zloupotrebi ljudi i Vladi Crne Gore, kad je riječ o blokadi isplata.

"Ja ću izreći svoju dijagnozu. Riječ je o nekompetentnosti i bahatosti parlamentarne većine, koja je donoseći ovakav zakon htjela da izazove krizu u funkcionisanju sistema Crne Gore za koju će optužiti Vladu. Ko je odgovoran? Dajte svi da porazgovaramo o tome. Da li onaj ko traži dodatno tumačenje zakona ili onaj ko, kako vi rekoste, donosi antikoruptivni i evropski zakon koji je u sukobu s najmanje deset zakona koje je dobio ovaj parlament... Ili možda može biti riječi o zajedničkoj odgovornosti. Daleko je od istine da se odgovornost prebaci na onog ko nije ni luk jeo, ni luk mirisao", poručio je Đukanović.

Na to mu je Pajović da ovo nijesu 90-e godine, navodeći kako Vlada nije tražila dodatno tumačenje zakona, jer je Ministarstvo prosvjete donijelo odluku 11. aprila da se ne isplaćuju krediti studentima.

"Nema govora o tome da ste tražili dodatno vrijeme za tumačenje kad su u pitanju studentski krediti", kazao je Pajović, uz napomenu da nema namjeru da prebacuje odgovornost na bilo koga.

On je uvjeren da aktuelni Zakon o finansiranju političkih partija jeste antikoruptivan.

Đukanović je, pak rekao, da kad čuje Pajovića misli kako Crna Gora uopšte nije daleko odmakla od 90-ih godina. On je ponovio da sistem blokirala jednokratno stvorena parlamentarna većina koja je, kako je ocijenio, bahata i nekompetentna.

"Na pokušaju blokade sistema želi se politički profitirati", tvrdi Đukanović.

Nakon Đukanovićeve diskusije s Pajovićem o devedesetim, u polemiku s premijerom se uključio i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Premijer Đukanović je rekao da je njegov razgovor sa generalnim sekretarom NATO-a Anders Fog Rasmusenom bio prilika da se predstavi ono što je Crna Gora do sada učinila na putu evroiatlantskih integracija.

Đukanović je, odgovarajući na pitanje šefa kluba poslanika DPS-a Milutina Simovića o utiscima nakon posjete Vašingtonu, rekao da je izraženo povjerenje saveznika da ćemo ispuniti uslove koji se od Crne Gore očekuju do Samita u Velsu.

"Odgovorio sam uvjerenjem da ćemo jednakom posvećenošću ostvarenju ovog cilja dostići postavljene standarde", rekao je Đukanović u parlamentu.

Blizu smo ostvarenja cilja

Posebno važnim smatra ocjenu da je skoro članstvo Crne Gore u NATO od značaja ne samo za našu zemlju, već i region Jugoistočne Evrope. 

"Članstvo Crne Gore u NATO značiće  konkretan doprinos dugoročnoj stabilnosti zapadnog Balkana, što je jedan od preduslova stabilnosti cijele Evrope i jačanja transatlanstkog partnerstva", rekao je Đukanović.

Komentarišući pojedine analize, prema kojima su se njegove spoljnopolitičke aktivnosti pokušale predstaviti iznošenje antiruskih stavova, Đukanović je rekao da sve te tvrdnje i pokušaje, ma odakle dolazili, smatra lišenim bilo kakvog činjeničnog osnova, i politički motivinsanim.

"Integracije Crne Gore u NATO i EU su naš nacionalni interes. To je sinonim za pouzdani mir, za stabilnost, za vladavinu prava, za ekonomski razvoj. Samim tim, ovaj proces ne može biti usmjeren protiv bilo čijih interesa", poručio je Đukanović.

Tvrdi da smo danas mnogo bliži ostvarenju cilja, koji se odnosi na članstvo Crne Gore u NATO.

"To je posljedica onog što smo uradili u našoj kući", istakao je premijer, navodeći da ostaje još puno posla do septembra, koji neće biti završen ni ako dobijemo poziv za članstvo.

Istovremeno je, kako je rekao, jasno opredjeljenje Crne Gore da njeguje dobre odnose i sa drugim zemljama, poput Rusije.

Egalizacioni fond smanjiće razlike između opština

Odgovarajući na pitanje poslanika SDP-a, Izeta Bralića, kojeg je zanimalo da li je Egalizacioni fond opravdao očekivanja, Đukanović je podsjetio da se preko tog organa vrši finansijsko ujednačavanje lokalnih samouprava.

„Od 2004. do 2007. novac Fonda su koristile sve opštine u Crnoj Gori, a od 2008. to ne koriste Glavni grad, Bar, Tivat, Kotor i Herceg Novi, a od 2011. to ne radi Plužine. Od 2004. do 2013. lokalnim samoupravama preko Fonda je opridijeljeno 167 miliona eura“, precizirao je premijer.

On je dodao da Fonda treba da doprinese smanjenju regionalnih razlika u Crnoj Gori.

„Najveći dio novca iz, oko 69 odsto, Fonda usmjereno je na opštine na sjeveru, 27 odsto u lokalnim samoupravima centralnog regiona, a oko četiri odsto ide na opštine na jugu. Prema podacima za 2013. godinu oko 33 odsto budžetskih prihoda sjevernih opština bilo je iz Egalizacionog fonda“, kazao je Đukanović. 

Bralić je ocijenio da takav način trošenja nije dao rezultate, i da je očigledno da je jaz između opština sve veći. 

"Mislim da se tako veliki novac može potrošiti na bolji način", rekao je Bralić.

Đukanović je rekao da je evidentno da su uložena značajna sredstva i da su ona dobro iskorišćena.

Ne valorizujemo resurse

„Brojni razvojni resursi u Crnoj Gori nijesu iskorišćeni. Ne koristimo ni 20 odsto hidro-potencijala za razvoj energetike, a takođe je slična situacija u turizmu, a Fond ne može biti zamjena za neiskorišćenost tih resursa. Vlada je pred početkom realizacije kapitalnog projekta Bar-Boljare što će biti saobraćajna „kičma“ naše države“, naveo je on.

Problem države je, kaže premijer, ne što nemamo resurse, već, kako je dodao, što se sporo organizujemo da ih valorizujemo.

"Moramo da na pošten način detektujemo problem, a onda da se udružimo i riješimo te stvari", naveo je Đukanović.

Šef SNP-a Srđan Milić pitao je da li nakon 500 dana rada Vlade ima ijedan od ključnih ciljeva da je "makar i najmanjim dijelom ostvaren".

Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke  pita o učincima politike Vlade i nadležnih institucija u oblasti ostvarivanja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, kao i koliko je urađeno na planu ostvarivanja ovih prava u očuvanju nacionalne, vjerske i jezičke posebnosti, u školstvu i javnom informisanju.

Poslanika iz Albanske alternative Nika Đeljošaja interesuje koje aktivnosti Vlada sprovodi radi ostvarivanja prava na lokalnu samoupravu za građane Malesije, a koje je, kako se navodi u pitanju, premijer bezbroj puta obećao.