Beta [ Objavio: O.Z. ]

POTREBNA SARADNJA

Klimatske promjene problem za većinu u regionu

Građani Zapadnog Balkana osjećaju posljedice klimatskih promjena i za borbu protiv negativnih efekata je potrebna saradnja svih zemalja u regionu, ocijenjeno je danas na ministarskoj konferenciji u Bonu o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu.

Na skupu je potvrđena Deklaracija o ekološkom i klimatskom djelovanju na Zapadnom Balkanu. Učesnici su se složili da postoji potreba da se u regionu unaprijedi koordinacija postojećih inicijativa i projekata, ali i onih koji će biti pripremljeni radi ostvarivanja ciljeva strategije Jugoistočna Evropa 2020.

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović rekao je u uvodnom obraćanju da današnji skup, koji se održava u istom gradu gdje i Konferencija UN o klimi, ima simbolički značaj i pokazuje posvećenost regiona borbi protiv klimatskih promjena.

On je rekao da su zemlje regiona često zaokupljene visokom politikom, pa teme važne za kvalitet života i zdravlje građana, poput zaštite životne sredine i klimatskih izazova često ne nailaze na dovoljno pažnje.

Istraživanje Balkanski barometar 2017, koje je RCC prošlog mjeseca predstavio u Briselu, pokazuje rast svijesti gradjana u regionu o klimatskim promjenama, naveo je Svilanović. Rezultati istraživanja pokazuju da 73 odsto građana shvata da su klimatske promjene problem, a 77 odsto kompanija je već preduzelo neke mjere za sprječanje negativnih efekata. Razlog tome je, kako je naveo, činjenica da građani osećaju posljedice klimatskih promjena.

Generalni sekretar RCC-a je kazao da prilagođavanje evropskim standardima u oblasti zaštite životne sredine jeste skupo, ali da postoje dostupni fondovi i da se to ulaganje na kraju isplati.

Potrebno je uložiti više u borbu protiv klimatskih promjena, čije negativne posljedice utiču na bruto društveni proizvod u regionu, kako bi se smanjilo investiranje u saniranje posljedica poplava, suša i drugih vremenskih nepogoda, rekao je Svilanović.

On je ocijenio da je borba protiv klimatskih promjena prilika za otvaranje novih "zelenih poslova".

Ministar životne sredine Srbije Goran Trivan izjavio je da zemlje Zapadnog Balkana treba da ojačaju saradnju u borbi protiv klimatskih promjena.

Trivan je rekao da je važnost saradnje u ovoj oblasti je potvrđena činjenicom da je 2016. bila najtoplija godina u istoriji mjerenja sa temperaturom za više od jedan stepen iznad predindustrijskog perioda na globalnom nivou.

"Očekuje se da će se pokazati da je 2017. jedna od tri najtoplije godine ikada. Štaviše, možemo očekivati i da se negativan trend sa sve većim brojem nepogoda nastavi do 2060-tih", kazao je on.

On je dodao je da je formiranjem Ministarstva za zaštitu životne sredine Srbija pokazala odlučnost da se ozbiljno pozabavi ovim izazovima.

Madalina Ivanica iz Generalnog direktorata Evropske komisije za zaštitu životne sredine ohrabrila je zemlje Zapadnog Balkana da nastave da sarađuju u borbi protiv klimatskih promjena.

Ivanica je rekla da je Komisija svjesna izazova sa kojima se zemlje regiona suočavaju u ovoj oblasti i da Zapadni Balkan u EU treba da vidi saveznika u borbi protiv klimatskih promjena.

Ministri zaštite životne sredine iz regiona i drugi govornici razgovarali su o nacionalnim i regionalnim prioritetima, politikama kojima će se odgovoriti na trenutne i buduće izazove, značaju regionalne saradnje i budućim aktivnostima do 2020.

Na skupu se razgovaralo i o primjeni Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, regionalnim odgovorima na neizbježne klimatske promjene, kao i budućim koracima i udruživanju snaga u zaštiti životne sredine.