Avaz/Fena [ Objavila R.B. ]

52 PREMA 44 MILIONA

U EU žene nešto siromašnije od muškaraca

Na nivou EU žene su nešto siromašnije od muškaraca, iako te razlike variraju zavisno od zemlje, gotovo 52 miliona odraslih žena i 44 miliona odraslih muškaraca živi u riziku od siromaštva, 40 odsto siromašnih žena su zaposlene, dok je kod muškaraca obrnuto – 40 odsto je radno neaktivno, tako da se siromaštvo ne veže isključivo uz radnu neaktivnost.

To pokazuje najnoviji izvještaj Europskog instituta za ravnopravnost polova (EIGE) pod nazivom "Siromaštvo, pol i intersekcijska diskriminacija u EU“ koji donosi analizu kako faktori kao što su pol, životna dob, etnička pripadnost, migracijska pozadina, invaliditet i tip domaćinstva imaju uticaj na izloženost siromaštvu i socijalnu isključenost.

Izvještaj je pripremljen na zahtjev Slovačkog predsjedništva pri Savjetu EU, a ima za cilj da ojača implementaciju područja koje se odnosi na žene i siromaštvo, a vezano akcijskom planu Pekinške platforme.

Na sastanku Savjeta EU za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanje potrošača (EPSCO) usvojeni su zaključci o ženama i siromaštvu, koji će biti proslijeđeni Savjetu EU.

Nezaposlenost i radna neaktivnost žena u radno aktivnom dobu, veća je od neaktivnosti muškaraca istog godišta (30 odsto prema 17 odsto).

Prije 2007., žene i muškarci u dobu od 25 do 54 godine, te u dobu na početku penzionisanja (65 do 74 godine) bili su u niskom riziku od siromaštva. No, nakon 2007. rizik od siromaštva je rastao za grupaciju koja je bila u radno sposobnom dobu, dok je kod grupacije penzionisanih padao. To pokazuje da je penzija štitila starije daleko bolje nego plata one koji su bili radno aktivni.

Mnogi mladi ostaju siromašni uprkos zaposlenju, a posebno žene. Stopa siromaštva kod zaposlenih mladih žena je porasla sa 11 u 2007. na 14 odsto u 2014. u zemljama EU. Iako se smatra da je zapošljavanje ključni segment u zaštiti ljudi od siromaštva, samo zapošljavanje često nije dovoljno.

Žene plaćaju cijenu rodne nejednakosti u starijoj životnoj dobi. Za vrijeme radno aktivnog doba razlike u riziku od siromaštva između muškaraca i žena su neznatne, ali povećanje te razlike u korist žena počinje u dobu od 55 do 64 godine, a posebno izražajno u dobu od preko 75 godina života.

To je posebno zato što je radna neaktivnost žena u dobu od 55 do 64 godine vrlo visoka. Ta razlika u Hrvatskoj iznosi oko 20 odsto dok je najveća u Malti, preko 40 odsto, a najmanja u Estoniji i Finskoj, manje od 3 odsto. Razlozi za velike razlike leže u tome što se u pojedinim zemljama ženama davala veća mogućnost ranijeg penzionisanja. Porodične obaveze su najčešći razlog neaktivnosti žena – gotovo kod petine žena u dobu 55+.

Stopa siromaštva je najmanja kod muškaraca u dobu 65 do 74 (14 odsto) i dobu 75+ (15 odsto), žene su u istim dobnim kategorijama siromašnije (19 i 22 odsto).

Prema dostupnim podacima, roditeljstvo pojačava rizik od siromaštva, a posebno su pogođeni samohrani roditelji. 2014. oko 46 odsto samohranih roditelja ili 31 odsto parova sa troje i više djece bilo je pogođeno siromaštvom. Istraživanje pokazuje da ukoliko otac izgubi posao čak 70 odsto parova s djecom će biti značajnije suočeno s rizikom pada u siromaštvo. Samo 55 odsto majki troje ili više djece bilo je zaposleno u 2014. Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti samohranih roditelja različit je u EU - 28 i varira od zemlje do zemlje. Razlika u izloženosti riziku od siromaštva samohranih roditelja u odnosu na parove s djecom u Hrvatskoj nije toliko izražena kao kod drugih zemalja, u Belgiji, Kipru i V. Britaniji je 38 odsto, dok je u Hrvatskoj 17 odsto. Gotovo pola samohranih majki izloženo je riziku od siromaštva. Samohranih očeva oko trećine. Razlozi su višestruki: samohrani očevi imaju uglavnom jedno dijete, 67 odsto samohranih očeva, djeca su starijeg doba, te im to omogućava bolje uključivanje u svijet rada. Takođe, samohrane majke izložene su višestrukoj diskriminaciji i zbog roditeljskih obaveza i doba djece ne mogu prihvatiti poslove s punim radnim vremenom, a radne fleksibilnosti uglavnom nema.

U EU 31 odsto žena s invaliditetom i 29 odsto muškaraca s invaliditetom su siromašni i ta kategorija osoba je u najvećem riziku od siromaštva. Pola žena i 42 odsto muškaraca s invaliditetom radno su neaktivni.

87 odsto romskih domaćinstava nalazi se u riziku od siromaštva u zemljama EU. Jedna od pet Romkinja u dobu od 16 do 24 godine se ne školuje, niti osposobljava, niti radi, a čak 61 odsto Roma ima posao u punom radnom vremenu u poređenju sa 38 odsto Romkinja.

Iako migranti žive u čak dva puta većem riziku od siromaštva nego pripadnici nacija EU, za ovu populaciju još ne postoje relevantna istraživanja iz aspekta rodno uslovljenog siromaštva.

U svrhu definisanja ko je taj koji živi u krajnjem siromaštvu primijenjena je metodologija Svjetske banke koja liniju siromaštva određuje na 1,90 eura dnevno za siromašnije zemlje, a 3,10 eura za one s prosječnim prihodima. Tako u zemljama članicama EU-28 oko 5,5 miliona ljudi živi sa manje od 1,90 eura dnevno, a 8,6 miliona s manje od 3,10 eura dnevno. Dakle, EU prosjek je 1,1 odsto i 1,7 odsto.