[ Politika ]

PONUDA

Mađarska privlači bogate dozvolama boravka

Zainteresovani moraju da kupe nekretnine vrijedne najmanje 500.000 eura ili da daju milion eura visokoškolskoj ustanovi.

Vlada u Budimpešti odlučila je da započne izdavanje dozvola za duži boravak zemlji stranim investitorima. Prema dnevniku „Nepsava”, ova vrsta povlastica dio je pooštrene migracione politike i odgovor na krizu izazvanu masovnom imigracijom.

Izmijenjeni zakon o boravku stranaca u Mađarskoj predviđa status „gosta ulagača” sa ciljem da se privuku strani investitori. Ovaj status dozvoljava boravak duži od 90 dana, uz mogućnost više ulazaka u zemlju. Pored toga, zakonodavac pruža i pravo podnošenja zahtjeva za boravišnu dozvolu s dužim periodom važenja, što investitorima omogućava neograničen broj ulazaka i izlazaka iz Mađarske.

Da bi se kvalifikovali za status gostujućeg investitora, zainteresovani moraju da investiraju u mađarske fondove za nekretnine ili da ispune specifične kriterijume, kao što je kupovina nekretnine u vrijednosti od najmanje 500.000 eura ili davanje granta od milion eura određenoj visokoškolskoj ustanovi. Na mađarskom tržištu nekretnina već duže vrijeme je prisutan rekordan broj stranih kupaca, a očekuje se da će poslije planiranih zakonskih izmjena taj trend biti u još većem usponu.

Evropska komisija (EK) izrazila je rezervu u vezi s programom preseljenja investitora, upozorivši na potencijalne mogućnosti pranja novca, utaju poreza i korupciju. Brisel je u svojoj preporuci pozvao vlade da sprovedu rigorozne provjere prije nego što izdaju boravišne dozvole u okviru takvih programa. EK je posebno zabrinuta zbog mogućnosti da sankcionisani pojedinci iz Rusije i Bjelorusije putem ovih programa dobiju šengenske vize.

Prije deset godina u Mađarskoj je uveden sličan program, nazvan „Zlatna viza”, koji je omogućio stranim investitorima da dobiju mađarsku boravišnu dozvolu ukoliko ulože novac u zemlju domaćina. Na početku je ovakva praksa bila uspješna jer je privučen znatan broj stranih investitora. Minimalni iznos ulaganja varirao je u zavisnosti od vrste investicije, ali je u prosjeku iznosio oko 300.000 eura.

Investicije koje su tada prihvatane odnosile su se na različite vrste biznisa, kupovinu državnih obveznica ili nekretnina, a njihovi vlasnici imali su mogućnost da u Mađarskoj žive dve godine, uz mogućnost produženja. Nakon pete godine boravka, investitor je mogao da podnese zahtjev za stalni boravak ili državljanstvo, što je ovaj program učinilo veoma atraktivnim za državljane pojedinih zemalja i dobrim načinom da Mađarska stimuliše privredni rast. Tada je na ovaj način iz inostranstva privučen kapital u iznosu od 1,14 milijardi eura. Međutim, program „Zlatna viza” usled kritika izazvanih pojavom korupcije ukinut je 2017. godine.

U međuvremenu je pandemija virusa korona izazvala velike gubitke u mađarskoj ekonomiji, a krizi je u velikoj mjeri doprinijelo i zaključavanje EU fondova za Mađarsku, zbog nezadovoljstva Brisela stepenom razvoja demokratije u ovoj zemlji. Vlada u Budimpešti zato sada nastoji da dodatni kapital obezbijedi i ponovnim uvođenjem povlastica za investitore.

Analitičari upozoravaju da prilikom realizacije ovog vida prijema stranaca u zemlju treba obratiti pažnju na moguće zloupotrebe. Posebno skreću pažnju na korupciju i podsjećaju da su pojedinci koristili boravak u Mađarskoj za pranje novca ili su do boravišnih dozvola došli prijavljujući fiktivne investicije.

Agenti za nekretnine vjeruju da će ovakav program dovesti do smanjenja dostupnosti nekretnina lokalnom stanovništvu, posebno na lokacijama koje su popularne kod stranih investitora. To bi, kažu oni, moglo da rezultira povećanjem socijalnih tenzija u zemlji i netrpeljivosti mađarskih građana prema doseljenicima iz drugih zemalja.

Mađarska vlada je ovih dana podnijela parlamentu predlog zakona kojim bi se pooštrili propisi o imigraciji. U saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova kaže se da „Mađarska pripada Mađarima i oni prvenstveno imaju pravo na radna mjesta u zemlji”. Stoga će, navodi se dalje, stranci moći da se zaposle samo ako za određeno radno mjesto nema kandidata iz Mađarske. U obrazloženju se ističe da je ova mjera uvedena usled aktuelne masovne imigracije.

Prema predlogu, broj novopridošlih stranih radnika ne može biti veći od broja slobodnih radnih mjesta, a njihov boravak biće odobravan samo na ograničeno vrijeme. Državljani trećih zemalja imaće pravo na duži boravak i zapošljavanje samo uz izričitu dozvolu države, i to samo ako njihovo prisustvo „služi interesima mađarskog društva i ne dovodi u nepovoljan položaj nijednog mađarskog državljanina”, precizirano je u predlogu zakona mađarske vlade.