- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
26. 04. 2015.
16:39 >> 18:32
1
PUTIN TVRDI
SAD pomagale separatiste na S.Kavkazu
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji ove godine obilježava 15 godina na vlasti, rekao je u novom dokumentarnom filmu da Moskva ima dokaz da su SAD pomagale separatiste na Sjevernom Kavkazu 2000-ih godina.
U insertima, objavljenim pred današnje emitovanje dvočasovnog dokumentarca o Putinu na televizijskom kanalu Rusija 1, Putin je rekao da su ruske obavještajne agencije presrele telefonske razgovore separatista i američkih obavještajaca početkom 2000-ih, koji dokazuju da je Vašington pomagao separatistima.
Poslije katastrofalnog rata 1990-ih, Rusija se borila protiv islamskih pobunjenika u Čečeniji i susjednim regionima na Sjevernom Kavkazu.
Putin je za predsjednika Rusije izabran 26. marta 2000. Putin je rekao i da je 1999. kao premijer trpio velike pritiske grupe oligarha prije nego što je promovisan u nasljednika Borisa Jeljcina.
Putin se u filmu "Predsjednik" saglasio s autorom intervjua da je te godine zemljom faktički upravljala grupa oligarha.
"Neki od njih, kada sam bio predsjednik vlade i kada je (tadašnji predsjednik Rusije Boris) Jeljcin saopštio da ću se kandidovati za predsjednika, došli su kod mene u kabinet u Bijeli dom, sjeli preko puta i rekli: dakle, vi shvatate da ovdje nikada nećete biti predsjednik. Kažem: pa, vidjećemo", kazao je Putin, ne navodeći konkretno kako je uspio da zauzda oligarhe.
"Na različite načine, različitim sredstvima", rekao je kratko lider Rusije.
Putin je terorističke akte u Beslanu i pozorištu na Dubrovki nazvao najtežim trenucima rada na čelu države.
"Ako pitate za tragične (događaje), to je najteže što je naš narod u cjelini morao da prođe", rekao je Putin govoreći o događajima iz 2004. u školi u Sjevernoj Osetiji kada je poginulo 335 osoba od kojih 186 đaka-talaca i u moskovskom pozorištu 2002. godine, kada je po zvaničnim podacima poginulo 130 talaca.
Putin je rekao i da nije izgubio veze sa realnošću i da sasvim može da zamisli život bez dužnosti predsjednika Rusije.
Коментари1
Остави коментар