[ M.V. ]

Uticaj organizovanog kriminala na medije: Kad "bos" predlaže urednika za predsjednika države

Potencijalne veze između medija i organizovanog kriminala na prostoru bivše SFRJ nijesu novost, ali u Crnoj Gori čini se, ta priča u posljednje vrijeme dobija na značaju. Organizovane kriminalne grupe su istorijski preuzimale ili uticale na medije, posebno tabloide, kako bi oblikovale uređivačke politike i širile povoljne narative. To im omogućava da kontrolišu šta se objavljuje, ukllone kritičke priče ili koriste medije kao sredstvo za prikrivene prijetnje i propagandu. Slučaj uhapšenog biznismena Aleksandra-Aca Mijajlovića, prema tužillačkim spisima, ilustrativno pokazuje kako je u Crnoj Gori okrivljena kriminalna grupa kanalisala informacije koje su im bile važne za sopstvene kriminalnne, poslovne ili političke potrebe, u sprezi sa urednicima pojedinih medija.

Stariji čitaoci sjetiće se lista "Identitet" u Beogradu, koji se direktno povezivan sa tadašnjim "zemunskim klanom", označenim kao vodeća organizovana kriminalna grupa u regionu prije 25 godina. Nijedan kontinent pa niti država nijesu pošteđeni organizovanog kriminala. Ali kada organizovani kriminal diktira medijske sadržaje, to je poraz i novinarstva, i slobode izražavanja, i na kraju, vrijednosti na kojima počiva današnja Evropa. 

Prema spisima crnogorskog tužilaštva, biznismen Aleksandar Mijajlović godinama je navodno kreirao mrežu medija isključivo kako bi se, preko lojalnih novinara i medijskih struktura obračunavao sa neistomišljenicima iz političkog i bezbjednosnog vrha i crkve, ali i uticao na političko-bezbjednosne prilike u državi.

Specijalno tužilaštvo navidi da su Mijajloviću u tome direktno pomagali osumnjičeni istaknuti policijski i funkcioner tajne službe Drago Spičanović, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, kao i njegova sestra od strica, tužiteljka Andrijana Nastić, odavajući mu obavještajne i podatke označene stepenom tajnosti. Po SDT-u, Mijajlović je od 2018. do 2024. godine,  kreirao uređivačku politiku brojnih medija u državi, poput "Antene M", “Mportala”, “Standarda”, “Pobjede”, “CDM-a”, ali i “Portala ETV” i “Portala Analitika”. O legitimnim vezama novinara i izvora ovdje riječi biti ne može, imajući u vidu da je Mijajlović u ranijem postupku optužen da je vođa "duvanskog kartela", koji je organizovao milionski šverc. 

Viši sud u Podgorici je nedavno Mijajloviću produžio pritvor za još dva mjeseca. 

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović poručila je za TVCG da slučaj hapšenjaMijajlovića otvara ozbiljna pitanja o potencijalnom uticaju kriminalnih struktura na medije, te da se, kako ističe, nije radilo o hajci niti o tome da je tužilaštvo postalo bič u rukama vlasti.

Ipak, pojedini urednici koji su označeni u spisima SDT-a ovaj postupak označili su kao "flagrantno kršenje medijskih sloboda", te su pismom premijeru tražili smjenu ministarke, uz tvrdnju opozicije da je tužilaštvo postalo bič u rukama aktuelne vlasti. 

Ministarka Tamara Vujović odbacila je takve tvrdnje. 

"Moja prva reakcija je bila i to sam tada i rekla i sada ću ponoviti da se tu nije radilo o tome da je tužilaštvo postalo bič u rukama vladajućih stranaka ili da se radilo o bilo kakvoj hajci", rekla je Vujović.

Vujović je naglasila da je Specijalno tužilaštvo saopštilo da posjeduje materijalne dokaze koji ukazuju na navodni uticaj Mijajlovića na uređivačku politiku određenih medija.

"Specijalno državno tužilaštvo izašlo je i saopštilo i njihov portparol da oni imaju materijalne dokaz da je gospodin Mihajlović bio uticao na uređivačku politiku određenih medija, da je praktično krojio uređivačku politiku medija", kazala je Vujović.

Dodala je da nijedan novinar ili urednik nije optužen, ali da se mora ispitati uloga svih koji budu pozvani na saslušanje:

"Svako mora ko bude pozvan od tužilaštva da jasno objasni svoju ulogu u tome", rekla je ona.

Posebno je zanimljiv slučaj "Anrtene M", jer se prema tužilačkim spisima navodi da iz komunikacija organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Mijajlovića i lica koje je u njegovom mobilnom telefonu memorisano kao “ANTENA SUKOVIĆ DARKO” proizilazi da ovo lice kontinuirano šalje upite u vezi sa objavljivanjem medijskog sadržaja.

"Pa tako ovo lice dana 23. aprila 2021. godine, ovo lice šalje okrivljenom poruku: “Objavili Pipuna”. Dana 13. avgusta 2021. godine: “Da objavim inf bez imena i dokumenta" a 21. avgusta 2021. godine "Lomim se kad je je pametnije objaviti ono, danas ili sjutra ujutru. Sad, računam, bolje sjutra ujutru, jer ko hoće da dođe sa sjevera, taj je već prelomio. A na ove koji su u krugu sat vožnje može da utiče da u posljednjem trenutku prelome i dođu...Šta misliš ti", piše u dokumentu SDT-a, gdje se citiraju poruke koje je Mijajlović dobijao.

Navodi se i poruka dana 23. februara 2022. godine: “Oćeš da objavimo?”, dana 6. novembra 2022. godine: “Ako hoće, da to fino spakujemo i objavimo”, dana 8. novembra 2022. godine: “Objavili smo ga uz fin komentar”.

"Iz navedenih djelova komunikacija se može zaključiti da lice memorisano pod imenom “ANTENA SUKOVIĆ DARKO”, a nakon komentarisanja različitih društvenih događaja pita organizatora kriminalne organizacije da li da određene sadržaje objavi i kada", naveli su specijalni tužioci.

Intersantno je i da se Šuković pominje u Skaj prepiskama vođe "kavačkog klana" Radoja Zviceram, koji je analizirao političku scenu dva dana nakon izbora na kojima je DPS izgubio vlast 2020. godine. 

"Moraju da paze na ljude koji vole i pomažu za državu, Staroga (Slobodana Kšćelana) su satirali i stavili da leži neke gluposti. On više valja od Brana (Mićunovića) 1.000 puta. Nikakve finansije ne traži niko od nas. Ja bi Darka Šukovića za predsjednika predložio, jer CG je sad gora nego 90-ih. Skupili smo dosta ljudi da idu na miting, jako su bezvoljni i utučeni. One zastave me ubiše. Ja ti kažem, niko bolje to nece od Ramuša (Haradinaja), ali niko", napisao je Zivicer svojevremeno na Skaj aplikaciji, što su prenijele "Vijesti". 

Tokom jugoslovenskih ratova 1990-ih, uređivanje medija je često bilo pod dominacijom političke propagande, sa medijima podijeljenim etnički i malo dokumentovanog direktnog učešća mafije. Poslje ratova, kako su kriminalni klanovi rasli zbog sankcija i sukoba (na primjer, šverc duvana i droge), njihov uticaj na uređivanje se pojačao, preplićući se vrlo često sa politikom.

Posebno je pitanje kanalisanja novca stečenog kriminalom u oglašavanje preko "poželjnih medija", na šta su ranije upozoravale pojedine organizacije za slobodu medija.  

Dugogodišnja novinarka Dušica Tomović navodi da ne možemo miješati novinarstvo sa organizovanim i plaćenim mrežama trol i bot naloga napravljenim da disredituju nestomišljenike i političke, biznis i druge protivnike.

"Namjerno pišem 'mrežama' u množini jer ova koja je predmet istrage SDT (za koju svi koji imaju mozak znaju godinama) nije jedina u Crnoj Gori. Pojednostavljeno jer postoji mnogo međunarodnih propisa i standarda koji to obrađuju. Novinari i mediji mogu bez ikakih sankcija da objavljuju tajne podatke pod uslovom da postoji i može se dokazati nesporan javni interes, posebno ako otkrivaju zloupotrebe i kriminal u državnom aparatu. Međutim, novinari ne mogu i ne smiju da budu dio kriminalnih i/ili organizovanih i plaćenih mreža trol i bot naloga napravljenim da disredituje nestomišljenike zato što to zabranjuju medijski propis, novinarski standardii i etički kodeks", rekla je Tomović. 

Kako je navela, objavljivanje tajnih podataka u javnom interesu u medijima je novinarstvo a okrivanje tajnih podataka da bi se kroz kriminalne ili tajne bot i trol mreže disreditovali nestomišljenici ili institucije sistema nije novinarstvo već ozbiljno krivično djelo.

"Novinari i kad objavljuju povjerljive podatke u javnom interesu rade to na transparentan način, ne kriju autorstvo, za svoj rad u javnom interesu su plaćeni transparentno i u skaldu sa propisima. Plaćanje bot i trol mreža novcem iz drżavnih budżeta ili kriminalnih aktivnosti da bi se diskreditovali nestomišljenici ili protivnici nije novinarstvo već ozbiljno krivično djelo", zaključila je Tomović.