Б. Бабовић

SLAVEN LjUJIĆ ZA PORTAL

Džez u Crnoj Gori, nažalost, samo za odabranu manjinu

Crnogorski džez muzičar Slaven Ljujić, bubnjar, perkusionista, basista, školovan na muzičkoj akademiji Berkli u Bostonu, osnovao je nedavno svoj trio gradeći mostove saradnje sa izvanrednim muzičarima koji žive van Crne Gore. Zajedno sa Ivanom Marovićem i Tinom Džaferovićem, ali i specijalnim gostom iz Francuske saksofonistom Batistom Herbinom nastupio je na nedavnom festivalu džez muzike "JAM 2023". Utisci sa festivala su kaže sjajni, ali ne i izgledi da će džez, i uopšte autorska muzika, naći put do šire crnogorske publike u skorije vrijeme.

Kako je istakao u razgovoru za Portal RTCG, u tom pogledu Crna Gora mnogo kasni, i ako se svi, a prije svega institucije i mediji ne potrude, teško će se stvari promijeniti i mladima ponuditi kvalitet.

Nikšićanin Slaven Ljujić poželio je da se bavi muzikom još u osnovnoj školi kada je prvi put čuo kako bubnjevi zvuče na jednoj od proba gradskog orkestra tog grada. I tako je sve krenulo. Diplomirao je na prestižnom američkom koledžu Berkli u Bostonu i proveo u toj zemlji šest godina. Svira i nastupa, kako u Crnoj Gori, tako i po Evropi, i smatra da je jedino sa što više nastupa, komponovanja, traženja novih stilova, moguće očekivati neki napredak.

"Malo je mladih ljudi u Crnoj Gori koji slušaju džez, bluz, soul, funk. To je odabrana manjina. Izuzeci postoje, ali više su vezani za rok scenu. Mi u Podgorici i Crnoj Gori nemamo džez klubove koji bi promovisali tu muziku, kao ni soul, ni funk. Itekako smo hendikepirani i onda nije ni čudo što mladi ljudi nemaju gdje da čuju, niti da vide kako to zvuči i izgleda. Okreću se mejnstrim platformama koje promovišu popularnu muziku, koja se nažalost i najviše sluša kod nas", objašnjava Ljujić.

Kako kaže, činjenica da je živio i Americi šest godina i boravio duže u Evropi imala je ogroman uticaj na njega i tu je najviše stvari naučio.

"Naučio sam mnogo i o Crnoj Gori prije nego što sam otišao. Osjećam se jako fino i kod kuće, jer stalno proizvodim, produciram, komponujem sa prijateljima, porodicom, pošto smo muzička familija. Samo najljepša iskustva imam iz svega toga i smatram da jedan umjetnik i muzičar mora da putuje po svijetu. Ne može da se bavi muzikom u jednoj zemlji, mora da bude na više polja, posebno u današnje vrijeme. Crnogorski talentovani muzičari, kao i klasični muzičari moraju da idu u inostranstvo, jer je to najprirodnija moguća stvar. Tamo su gradovi i zemlje gdje postoje jake muzičke scene, sa kojih učite. Da bi ste naučili da svirate na tom ozbiljnom svjetskom nivou, morate da odete iz Crne Gore, jer to nećete naučiti ovdje", ističe Ljujić.

Naglašava, da nemamo jaku autorsku scenu, zato što to nikoga lično ne interesuje.

"Nemamo ni jaku televiziju koja promoviše umjetnost, već u većini slučajeva kič. Nemamo ni kroz institucije pravi upliv promocije kulturnih sadržaja, muzičkih žanrova, nešto što je u svijetu normalno prihvaćeno. To je standard u svijetu, a mi i dalje na javnom servisu ne promovišemo ništa novo i raznovrsno. Niko iz javnog servisa se ne trudi da organizuje neki festival, da organizuje koncerte, da se išta desi što bi autore - umjetnike predstavilo i promovisalo. Nije to slučaj samo sa javnim servisnom ista je situacija i sa drugim televizijama i sa radijima. Nadam se da će to da se promijeni", poručuje Ljujić.

Na pitanje kako doživljava sve veću digitalizaciju muzike, sve veću popularnost striming platformi, Ljujić ističe da su te platforme sjajna stvar za promociju, ali da je to mač sa dvije oštrice.

"Lakše se pristupa muzici i svi imaju priliku da izdaju svoju muziku i da lakše dođu do publike, ali je to za nekoga ko se bavi autorskom muzikom finanansijski potpuno neisplativo. One pomažu da se čovjek promoviše, ali tu nema zarade", navodi Ljujić.

Slavne je često dio kvarteta, tria, bendova (Kuhinjazz, Slaven Ljujić 4tet, Dejan Ljujić Blues Squad, Senkina đeca). Na manifestaciji "JAM 2023" nastuplio je kao trio sa Ivanom Marovićem i Tinom Džaferovićem.

"Osnivač sam benda "Kuhinjazz" što je moj prvi projekat. To je sekstet, snimili smo i izdali album, i u oktobru nastupamo u Francuskoj na jednom velikom džez festivalu. Slaven Ljujić 4tet i trio sa Marovićem i Džeferovićem, sve su to moji projekti, gdje ja sviram bubnjeve, a u "Kuhinjazz" sviram bas gitaru. Blues Squad je bratov bluz bend gdje pretežno sviramo tradicionalnu bluz muziku, a "Senkina đeca" je bend mog brata Dejana i njegoe supruge Aleksandre, koji je komercijalniji funk-pop bend, i isto tu zajeno pravimo muziku. Na više sam polja, nijesam samo u domenu džeza. Bavim se i drugim stilovima. Gledamo da što više proizvodimo i na taj način scena i raste. Što više kreiramo, snimamo, komponujemo, sviramo i nastupamo, možemo ovdje kod nas da očekujemo neki napredak", kazao je Ljujić.

Kako je istakao, ako to ne razvijemo kroz narednih 10 do 15 godina, situacija neće biti sjajna, jer Crna Gora ionako uveliko kasni za svijetom.

"Mi već kasnimo strašno što se tiče džeza, ali ne može čovjek da se žali, već da vidi koliko može od sebe najbolje da da i da popravi stanje", poručuje ovaj talentovani muzičar.

Naglašava da je na ovogodišnjem Međunarodnom džez festivalu u Podgorici u aprilu nastupio sa svojim triom Ivanom Marovićem crnogorskim pijanistom i kompozitorom i Tinom Džeferovićem hrvatskim kontrabasistom koji živi u Beču.

"To je moj savršeni trio, to su moji saborci, prijatelji, zajedno ćemo nastupati i svirati. Sada su na redu dva koncerta u Francuskoj, a na jednom ćemo svirati i sa evropski poznatim saksofonistom Batistim Herbinom kojeg je crnogorska publika upravo na "JAM 2023" mogla da sluša. On je svjetska liga svirača i muzičara i veliko je zadovoljstvo što imam priliku da sa njim radim", kazao je Ljujuć.

Planovi za budućnost su da snimi album, što prije, Slaven Ljujić trio, gdje će imati goste iz inostranstva. Muzičare kojima je kao i njemu bliska muzička improvizacija i spontano zajedničko stvaranje muzike na koncertnoj sceni. Moto ovog trija je "bez granica", što znači, kako objašnava, želju za slobodom da na svojim nastupima stvaraju nova djela i tako proširuju sopstvene granice.