M.M.Lj. [ Mediabiro ]

U Kotoru otvorena izložba povodom 90 godina od rođenja Danila Kiša

U organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice, danas je u Staklenoj galeriji Kulturnog centra otvorena izložba povodom 90 godina od rođenja Danila Kiša: „EX VOTO Danilu Kišu (1935–1989)“ autora Marije Starčević i Voislava Bulatovića. Postavka je sačinjena od fotografija, porodičnih dokumenata, rukopisa, pisama, nagrada, arhivske građa koji zajedno nude pogled u "laboratoriju" uzvišenog stvaralačkog uma Danila Kiša.

„Ova izložba koju smo priredili povodom obilježavanja 90 godina od rođenja pisca koncipirana je kao putovanje kroz Kišov život koji se, poput njegovih djela, sastojao od fragmenata, odlomaka, tragova i koji tek sabran i u cjelini otkriva jedinstvenu priču o sjećanju, identitetu, istrajavanju, dosljednosti. Postavka ove izložbe nije samo biografska, već duboko lična jer događaji iz Kišovog profesionalnog života rasvjetljuju se odlomcima iz njegovih intervjua i eseja, kao i odlomcima iz njegovih djela. Namjera nam je bila da ova izložba bude više od sjećanja, upravo EX VOTO – zavjet jednom piscu koji je duboko osjećao i znao da je književnost način suočavanja, najviši oblik svjedočenja, a jezik zapravo jedini dom svima onima kojima je istorija razorila svaki drugi", ispričala je koautorka izložbe i rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, Marija Starčević. 

Starčević se ovom prilikom osvrnula na značaj ostavštine velikog Danila Kiša, te ukazala da je izložba svojevrsni zavjet Kotora piscu koji je u jednoj anketi francuskog lista Actuel upravo Kotor nazvao „najljepšim mjestom na svijetu“. 

„Mnoge generacije pisaca i čitalaca, i kod nas i u svijetu, Kiša doživljavaju kao bitan dio sopstvene baštine, a njegovo djelo kao neiscrpan izvor estetskih, etičkih, stilskih, antropoloških saznanja, o modalitetima kreativnog nemirenja sa sredinom koja ih okružuje. Ono što je ohrabrujuće za sve nas, jeste da gotovo svaka generacija ponovo otkrije Kiša i smatra ga sopstvenim piscem", navela je ona. 

Koautorka izložbe je pojasnila da su fotografije koje se mogu vidjeti na izložbi najvećim dijelom iz zaostavštine Kiša, te da se čuvaju u arhivu SANU-a. 

„Do fotografija smo došli pomoću toga što su digitalizovane i zahvaljujući pomoći Narodne biblioteke Srbije. Iste su prošle kroz kreativnu radionicu gospodina Voislava Bulatovića koji je u potpunosti zaslužan za vizuelni identitet i dizajn ove izložbe, kao i samu koncepciju", dodala je Starčević.

Otvarajući izložbu, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić govorio je o važnosti baštinjenja vrijednosti za koje se Kiš zalagao.

„Duboko me dirnula pjesma „Na vijest o smrti gospođe M. T.“ kada sam je prvi put pročitao i fascinirao me odnos prezira prema sili konačnosti koji je Kiš do samog kraja održao. Zlo protiv koga se Kiš borio i koje je secirao kroz književnu anatomiju je nevidljivo i nejasno. Govorio je da je zlo banalno kao hljeb. Zbog toga mislim da je Kiš u meni kroz svoje djelo postavio jedan temelj vjerovanja da čovjek treba da uradi ono što je do njega, bez obzira što je govorio da je „sve zapisano, a samo treba čitati“. Ono što je zapisano i šta je sudbina ne daje nikome za opravdanje da ne uradimo ono što je u našoj moći da stvari popravimo. Nadam se da će neke nove generacije naći dovoljno strpljenja, snage i želje da u Kišu iščitaju sve ono što će se i sjutra desiti i da sebe prepoznaju u Borisu Davidoviču. Vjerujem da će ova izložba pomoći u tome", poručio je Jokić.

Gojko Božović, glavni urednik Izdavačke kuće Arhipelag detaljno je predstavio povezanost Kišovog života i njegovog stvaralaštva. 

„Videći ovu izložbu, idući od panoa do panoa, vidimo koliko se u Kišovom slučaju stopio život sa literaturom i koliko zapravo njegova literatura progovara iz onog iskustva koje je plaćeno najvećom životnom cijenom. Kiš vjeruje da književnost ima ulogu ne samo da bude čista umjetnost i jedna vrsta apstrakcije. Vjeruje da ona treba da se bavi konkretnim ljudskim dimenzijama i da u tom smislu bude angažovana. S druge strane smatra da književnost mora da podstakne najdublju egzistencijalnu dimenziju pripovijedanja i da samo onda, ako to uspije, literatura može da položi veliki ispit koji joj je namijenio Danilo Kiš. On je govoreći da je literatura posljednje utočište zdravog razuma istovremeno definisao svoje razloge pripovijedanja, govoreći da piše isključivo zato što je nezadovoljan sobom i svijetom. Čitava njegova poetika se naslanjala na to duboko, suštinski ljudsko nezadovoljstvo vijekom u kojem je živio i to nezadovoljstvo ga navodi da od književnosti napravi veliko svjedočanstvo", ispričao je Božović. 

Božović je pohvalio izložbu i izrazio zadovoljstvo što se ona realizuje upravo u Kotoru. 

„Pravedno je da jedna ovako dobro zamišljena i dobro realizovana izložba, na kojoj čestitam njenim autorima, bude upravo u Kotoru, gradu koji je u svom zapisu "A i B" Kiš prepoznao kao magično i čudesno mjesto", poručio je Božović. 

Izložba će biti otvorena do kraja februara 2026. godine. 

Ulaz je slobodan.