Petra Božović, TVCG

Okrugli sto posvećen Ratku Vulanoviću: Vajar i pjesnik kamena

Okrugli sto posvećen stvaralaštvu Ratka Vulanovića organizovan je u Danilovgradu. Okupljeni stručnjaci govorili su o istaknutom likovnom umjetniku koji je za izmaštane pejzaže i svjetove najradije birao kamen.

"Svijet Ratka Vulanovića svijet figura i oblika od kamena i u kamenu, moćnih kamenih znakova koji su živjeli u Nikšiću pred manastirom, u Budvi kod Starog grada čineći jednu cjelinu i u Podgorici, pa opet u Nikšiću dok ga nisu srušili. Kameni grad je disao s ovim gradovima, sa Crnom Gorom. Kameni grad kao glas kamenštaka, glas pobunjenika i začuđenika u vremenu, kao glas pjesnika i mlaz svjetlosti. Bješe to đerdan, bijela kula u koju smo bježali kao u svoju kuću, ljubili, mislili, crtali, pisali, spremali prve ispite iz života i umjetnosti, pili vino u potaji. I sad Nikšićani kažu: Idemo do Kamenog grada, iako su ga srušili, ali on živi u svijesti građana kao nešto neponovljivo, važno, njihovo, kao što živi Njegoševa kapela u svijesti svakog čovjeka koji voli poeziju, koji voli svoju zemlju i svoga Vladiku”, kazao je direktor Umjetničke kolonije Danilovgrad Andrija Radulović.

Stručni skup organizovala je Umjetnička kolonija Danilovgrad čijem je razvoju doprinio i sam Vulanović.

Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović, kazao je da Ratko nije bio samo vajar, već i pjesnik kamena.

"Čovjek koji je znao kako da u granitu, mermeru, drvetu i metalu pronađe tišinu, snagu, dostojanstvo, ali i glas vremena. Njegova djela ne govore samo o njemu, govore o nama, o prostoru iz kojeg potičemo, o istoriji, kulturi i identitetu koji gradimo i baštinimo. Danas kad se sabiramo ovdje da razgovarimo o njegovom nasljeđu, ne činimo to samo iz poštovanja prema jednom velikom umjetniku. Činimo to i zbog odgovornosti, da njegovo djelo ne ostane zatvoreno među stranicama kataloga i galerijskih zidova, već da nastavi da živi, da bude inspiracija i temelj novih vizija", naglasio je Grgurović.

O liku i djelu Ratka Vulanovića govorili su i kustoskinja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu Rajka Bošković, istoričarke umjetnosti Ljiljana Karadžić i Lucija Đurašković, književnik Budimir Dubak, slikar Naod Zorić i profesor na Likovnoj akademiji u Trebinju Mirko Toljić.