Mi.M. [ N1 ]

Čovjek u Kini živio više od 170 dana nakon transplantacije svinjske jetre

Ljekari u Kini saopštili su da su transplantirali genetski modifikovanu svinjsku jetru muškarcu od 71 godinu, koji je živio 171 dan nakon operacije, od čega 38 dana sa svinjskim organom u tijelu – što je prvi takav slučaj objavljen u naučnom časopisu sa recenzijom.

Naučnici su ranije već zabilježili početne uspjehe u transplantaciji genetski izmijenjenih svinjskih bubrega i srca ljudima, dok je svinjska jetra do sada presađivana samo osobama u stanju moždane smrti. Međutim, stručnjaci u oblasti ksenotransplantacije – upotrebe životinjskih organa kod ljudi – ranije su izražavali sumnju da bi jetra mogla biti pogodan organ za takvu proceduru.

„Svi uvijek govore da je jetra previše komplikovana za transplantaciju u poređenju sa srcem ili bubregom, ali nakon ovoga mislim da će ljudi u budućnosti razmišljati drugačije. Vjerujem da jetra može biti dobra opcija ako uspijemo da ugradimo dovoljno ljudskih gena u svinju“, izjavio je dr Beičeng Sun, predsjednik Prve pridružene bolnice Medicinskog univerziteta Anhu i koautor studije, prenosi CNN.

Za razliku od srca i bubrega, koji imaju jednostavnije funkcije, jetra je složen organ – velika je, ima dvostruko snabdijevanje krvlju i obavlja niz ključnih funkcija: filtrira krv, uklanja toksine i otpadne materije, prerađuje hranljive supstance, detoksikuje alkohol i lijekove, proizvodi žuč, reguliše nivo šećera u krvi i stvara proteine za zgrušavanje.

Zbog povećane potrebe za organima, svinje se sve češće razmatraju kao potencijalno rješenje. Ljekari sa Univerziteta u Pensilvaniji prošle godine su izveli prvu poznatu uspješnu spoljnu perfuziju jetre koristeći genetski izmijenjeni svinjski organ – krv pacijenta u moždanoj smrti cirkulisala je kroz svinjsku jetru van tijela 72 sata bez znakova upale.

U martu 2024. godine, svinjska jetra je u Kini presađena pacijentu u moždanoj smrti i uklonjena deset dana kasnije, bez znakova imunološkog odbacivanja.

Nova studija, objavljena u Journal of Hepatology, pokazuje da transplantacija svinjske jetre čovjeku ima potencijal da služi kao „most strategija“ – da pomogne pacijentu sa teškim oboljenjem jetre da preživi dovoljno dugo dok se njegova sopstvena jetra ne oporavi ili dok se ne pronađe ljudski donor.

„U budućnosti bi možda lijevi dio jetre mogao da se regeneriše, i tada bismo mogli ukloniti svinjski organ. To bi bilo dovoljno da podrži život, ili bismo makar imali vremena da sačekamo ljudsku jetru. Mislim da je ovo ključni nalaz“, rekao je dr Sun.

U Sjedinjenim Američkim Državama, više od 100.000 ljudi nalazi se na listi čekanja za transplantaciju organa, dok više od 9.000 čeka jetru. Potražnja daleko prevazilazi broj dostupnih donora, pa naučnici već decenijama istražuju alternative – uključujući i upotrebu svinjskih organa zbog njihove sličnosti sa ljudskim.

Prva transplantacija svinjske jetre živom pacijentu

U ovom slučaju, ljekari iz Prve pridružene bolnice Medicinskog univerziteta Anhu transplantirali su jetru 11-mjesečne svinje 71-godišnjem muškarcu u maju 2024. godine. Svinja je bila klon sa 10 genetskih izmjena koje su imale za cilj smanjenje rizika od infekcija i odbacivanja organa. Pacijent je primao lijekove za suzbijanje imunog sistema.

Muškarac je bio hospitalizovan zbog ciroze izazvane hepatitisom B i imao je tumor u desnom režnju jetre. Pošto pokušaji da se tumor smanji nijesu uspjeli, ljekari su transplantaciju svinjske jetre vidjeli kao posljednju opciju. Pacijent i njegova ćerka dali su saglasnost.

„Moramo imati veliko poštovanje prema ovom pacijentu i njegovoj porodici,“ rekao je Sun. „Njegov doprinos nauci je ogroman.“

Tokom operacije, ljekari su uklonili tumor i transplantirali svinjsku jetru na preostali dio njegove jetre. Operacija je u početku bila uspješna – jetra je odmah postala crvena, žuč je počela da otiče, a funkcija jetre se poboljšala. Nije bilo znakova odbacivanja ni upale u prvih deset dana.

Komplikacije i smrt pacijenta

Do 25. dana nakon operacije, pacijentovo srce je pokazivalo znakove stresa. Kasniji testovi ukazali su na upalne promjene i mogući razvoj mikroangiopatije povezane sa ksenotransplantacijom – stanja u kojem mikroskopski ugrušci oštećuju male krvne sudove.

Trideset sedmog dana pacijentu je naglo pao krvni pritisak, a ljekari su procijenili da njegova sopstvena jetra sada može da funkcioniše. Svinjski organ je zato uklonjen 38. dana, a pacijentova jetra je nastavila da radi normalno.

Na 135. dan, pacijent je doživio krvarenje u gornjem dijelu digestivnog trakta, a preminuo je 171 dan nakon transplantacije.

Naučni značaj

Autori studije navode da su dobili dragocjene uvide u izazove i izvodljivost ovakvih transplantacija. Pokazalo se da svinjska jetra može pružiti privremenu podršku i omogućiti oporavak ljudskog organa, što potvrđuje njenu kliničku primjenljivost kao privremeno rješenje.

Dr Hejner Vedemejer, profesor sa Medicinskog univerziteta u Hanoveru, koji je napisao prateći uvodnik, izjavio je da eksperiment predstavlja „razlog za oprezni optimizam“, ali i podsjetnik „koliko je još dug put pred nama“.

„Ovo je zaista prekretnica,“ rekao je Vedemejer za CNN. „Kao transplantacioni hepatolog, vidim potpuno nove mogućnosti.“

Dodao je da je tog jutra imao pacijentkinju sa akutnim otkazivanjem jetre koja nije mogla da dobije ljudski organ zbog karcinoma:

„Da sam tada imao svinjsku jetru na raspolaganju, upotrijebio bih je da joj pružim šansu da preživi još nekoliko nedjelja dok se njena jetra ne oporavi. Svinjska jetra otvara potpuno nove mogućnosti i može biti izuzetno obećavajuća za naše pacijente“, zaključio je Vedemejer.