B.Bu. [ n1.rs ]

Prokrastinacija: Zašto odlažemo stvari i kako da prestanemo?

Što prije shvatiš da je tvoj mozak “navučen” na brza zadovoljstva, lakše ćeš ga preusmjeriti ka navikama koje te vode do cilja.

Sigurno ti je poznat onaj osjećaj – imaš rok, znaš šta treba da uradiš, ali… kreneš da sređuješ fioku, gledaš još jednu epizodu serije ili odjednom odlučiš da je pravo vrijeme da usisaš stan. Dobrodošla u svijet prokrastinacije – navike koja je dobila toliko pažnje da danas o njoj pričaju i psiholozi, i influenseri, i TikTok generacija.

Ali zašto toliko odlažemo obaveze i zašto je ova tema postala globalni fenomen?

Šta je zapravo prokrastinacija?

Prokrastinacija nije isto što i lijenost. To je svjesno odlaganje zadatka iako znaš da će to imati negativne posljedice. Dakle, radi se o aktivnom izboru da nešto ne uradiš – ne zato što ne želiš, nego zato što tvoj mozak traži trenutno zadovoljstvo umjesto dugoročnog uspjeha.

Zašto svi pričaju o njoj baš sada?

Postoje tri razloga zbog kojih je prokrastinacija postala “vruća tema”:

1. Društvene mreže – beskonačno skrolovanje pruža instant dopamin, pa mozak bira lakše i brže zadovoljstvo.

2. Rad od kuće – granice između “posla” i “privatnog vremena” su se zamutile.

3. Kultura produktivnosti – svi pričaju o “maksimalnom učinku”, pa se osjećaj krivice zbog odlaganja pojačava.

Psihološka pozadina

Istraživanja pokazuju da prokrastinacija često ima korijen u:

- Perfekcionizmu (strah da zadatak nećeš uraditi savršeno pa ga odlažeš)

- Strahu od neuspjeha

- Preopterećenosti (previše obaveza vodi ka “zamrzavanju”)

- Nedostatku motivacije (zadatak ti jednostavno nije važan)

Zašto je opasna navika?

Kratkoročno, može ti donijeti osjećaj olakšanja (“Uradiću to kasnije”), ali dugoročno povećava stres, smanjuje samopouzdanje i može narušiti zdravlje zbog stalnog pritiska rokova.

Kako pobijediti prokrastinaciju?

Evo nekoliko trikova koje psiholozi preporučuju:

1. Pravilo 2 minute – ako zadatak možeš završiti za manje od 2 minute, uradi ga odmah.

2. Tehnika “pomodoro” – radi 25 minuta fokusirano, pa pravi pauzu od 5 minuta.

3. Podijeli zadatak na male korake – mozak lakše prihvata manje izazove.

4. Ukloni distrakcije – telefon, društvene mreže, TV… makar na sat vremena.

5. Nagradi se – poveži zadatak sa malim zadovoljstvom nakon što ga završiš.

Prokrastinacija je ljudska, ali nije nepobjediva. Što prije shvatiš da je tvoj mozak “navučen” na brza zadovoljstva, lakše ćeš ga preusmjeriti ka navikama koje te vode do cilja. A najbolji trenutak da počneš? Ne sjutra – nego sada.