- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
28. 11. 2025.
10:30 >> 10:30
Čitaj mi:
Sedam izraza ljubaznosti koje često zaboravljamo
Djeca još u vrtiću uče da: „Postoje četiri čarobne riječi, kojima se ružno ponašanje liječi, za njih zna svako ko drugarstvo voli – hvala, molim, izvini, izvoli“. Svi to znamo, ali određene fraze sve više izlaze iz savremenog leksikona, što je loša vijest za sve nas, slažu se stručnjaci.
Dobri maniri, iako toga možda nismo svjesni, utiču na raspoloženje drugih ljudi. Ako pridržimo vrata nekome, a mi pridržimo vrata osobi iza nas, to prekida ciklus stresa, grubosti i nedostatak svijesti o drugima.
Da bismo koegzistirali što je moguće mirnije, trebalo bi da se podsjetimo koje su to ljubazne riječi i dalje najvažnije – i zašto.
„Zdravo!“ (Dobro jutro, dobar dan)
Kada ujutru uđemo u prodavnicu, pekaru, kafeteriju, naše prve riječi ne bi trebalo da imaju bilo kakve veze sa porudžbinom. Interakciju sa zaposlenima treba početi prijateljskim pozdravom – jer ne uvažiti nečiju ličnost prije nego što nešto pitamo ili zatražimo je prilično nepristojno.
U pojedinim djelovima svijeta ovako ophođenje je veoma važno i na to se obraća velika pažnja. Takođe je dobro da steknemo naviku da pozdravljamo svoje komšije, kolege, kao i radnike obezbjeđenja na ulasku u zgradu, bilo na poslu ili u nekoj instituciji.
„Molim vas (te)“
Izgovaranje fraze „molim vas“ transformiše zahtjev u molbu. To priznaje nečiji izbor učešća u nečemu i uticaj koji njihovo učešće može imati na situaciju. To pokazuje poštovanje i obzir i jasno stavlja do znanja da druga osoba ima autonomiju u tome da li će se odlučiti da se obaveže.
Ipak, treba imati razumijevanja zašto ljudi u nekim situacijama to ne kažu, s obzirom na to da svaka magična riječ može da se izgovori na pogrešan način. Može biti izgovorena sarkastično ili neiskreno, ili tonom koji će obesmisliti njihovo osnovno značenje. Ali kada ih koristimo ljubazno i pozitivno, one postižu suštinski efekat.
„Molim“
Molim se preporučuje umjesto transakcionijeg „nema na čemu“, jer šalje poruku da čin pomaganja nije bio teret već zadovoljstvo. Pored toga, umjesto da usmjerite pažnju na drugu osobu – 'nema na čemu' – sami preuzimamo odgovornost. 'Zadovoljstvo mi je da to uradim za vas.'
Dobri maniri prekidaju ciklus stresa, grubosti i nedostatak svijesti o drugima
Stručnjaci za bonton gotovo univerzalno izbjegavaju jedan uobičajeni odgovor na izraz zahvalnosti: „Nema problema“, jer zvuči kao da je problem postojao od samog početka, i insinuira da je nečije „hvala“ na neki način izvinjenje.
„Izvini“
U nekim aspektima, ova fraza je poput mini-izvinjenja. Ako podrignemo, možemo nastaviti sa „izvinite“. Ako nekoga uznemirimo tako što ga zamolimo da privuče stolicu kako bismo mogli da se provučemo, takođe ćemo reći „izvinite“.
U oba slučaja to je način da se prizna da naše ponašanje možda nije najljubaznije ili da se privuče nečija pažnja. Ova jednostavna riječ signalizira da smo svjesni i da cijenimo činjenicu da drugi ljudi postoje na svijetu. Svima bi nam malo više toga dobro došlo.
„Druže“ ili „komšija“
Izrazi bliskosti nekada su se koristili mnogo liberalnije nego danas. Ljudi su se obraćali jedni drugima sa „prijatelju“ ili „komšija“, što se može dodati uz bilo koji pozdrav, pitanje ili opasku.
To čini da se obje strane osjećaju dobro. Prava poruka je da osobu vidimo i cijenimo, a to nisu poruke koje često šaljemo jedni drugima. Formalnim ophođenjem podižemo zidove, što ne podstiče osjećaj zajedništva ili povezanosti.
S druge strane, ako se potrudimo da se jedni drugima obraćamo sa ljubaznošću i naklonošću, svi ćemo se bolje osjećati.
„Hvala vam“ (uz napomenu)
Pošto se danas veliki dio komunikacije odvija preko poruka i mejlova, neophodno je imati u vidu i način kako u pisanoj formi izraziti zahvalnost.
Stručnjaci za korporativnu komunikaciju i odnose sa javnošđu ističu da zahvalnica nikada ne bi trebalo da počinje sa „hvala“.
Umjesto toga, potrebno je eksplicitno izraziti svoju zahvalnost opisujući šta vam je poklon, informacija ili nečije izdvojeno vrijeme značilo i zašto ste zahvalni na tome.
Takođe, sticanje navike slanja zahvalnica se može i bukvalno isplatiti, jer će poslovni partner ili pretpostavljeni sigurno visoko vrednovati vašu ljubaznost, što će vam donijeti prednost u pregovorima ili unutrašnjoj hijerarhiji.
Коментари0
Остави коментар