- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
06. 12. 2025.
09:45 >> 09:48
Čitaj mi:
Kako jedna farma muva u Beču proizvodi đubrivo
U jednoj fabrici u bečkoj opštini Cimering gaje se „crne vojničke muve" kako bi se od njih proizvodila stočna hrana i đubrivo. Od ostataka iz proizvodnje hrane za ljude i stočne hrane ponovo se pravi hrana za životinje.
Hiljade primjeraka muva polažu jaja u kavezu u fabrici u Cimeringu.
„Mi proizvodimo mlade jedinke larvi crne vojničke muve, koje pakujemo i šaljemo našim kupcima kako bi oni u svojim postrojenjima mogli da ih tove i kasnije koriste kao stočnu hranu“, rekla je vlasnica kompanije „Livin Farms“ Katarina Unger.
Larve se hrane ostacima iz prehrambene industrije.
„One to pojedu, prerade u visokokvalitetne proteine i masti, a ostatak tog procesa je đubrivo koje se ponovo može koristiti u poljoprivredi“, objašnjava Unger.
Proizvodi od insekata mogu se koristiti u uzgoju svinja, živine ili ribe, a mogu se koristiti i kao đubrivo za biljke. U Beču se godišnje proizvede pet milijardi larvi.
Potpuno automatizovan proizvodni pogon takođe je izgradila firma „Livin Farms“ i prodaje se širom Evrope, navodi Unger.
„Trenutno imamo šest projekata izgradnje postrojenja širom Evrope, a ona prerade 100.000 tona ostataka godišnje u insekt-protein, mast i đubrivo. Naš cilj je da do 2030. godine izgradimo 50 postrojenja širom Evrope i tako preradimo milion tona ostataka".
Ideju za farmu insekata Unger je dobila u Hongkongu.
„Tamo ima veoma malo prostora i mora se proizvesti mnogo na maloj površini, i sada i u budućnosti. Zato je cilj bio da se proteini proizvode s najmanjim mogućim ekološkim otiskom“, kaže Katarina Unger.
Коментари0
Остави коментар