Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zdravlje

B.Bu. [ Euronews ]

23. 09. 2025. 10:50 >> 10:50
Čitaj mi:

AMERIČKO ISTRAŽIVANJE

Zašto se javlja nedjeljna anksioznost i kako da je ublažite

Strategije poput planiranja nedjelje s namjerom, postavljanja granica između posla i privatnog života, kao i male rutine poput pripreme odjeće ili obroka za naredni dan, mogu pomoći da se ublaži osjećaj nelagode.


Nedjelja je – vikend polako prolazi, a umesto da uživate u posljednjim satima slobodnog vremena, poznati grč počinje da se javlja. Misli o neodgovorenim mejlovima, sastancima koji se nižu jedan za drugim i već preopterećenoj listi obaveza polako preplavljuju dan.

Ovaj osjećaj nelagode ima i ime - "nedjeljna anksioznost" (Sunday Scaries), piše Euronews. Iako možda zvuči kao neozbiljan izraz, nauka pokazuje da je ovaj fenomen mnogo rasprostranjeniji i ozbiljniji nego što se misli.

Prema podacima Američke akademije za medicinu spavanja (AASM), skoro 80 odsto odraslih u SAD ima problema sa snom nedjeljom uveče, više nego bilo kojom drugom noći. U Velikoj Britaniji, vladina anketa je pokazala da 67 odsto odraslih redovno osjeća anksioznost nedjeljom prije početka radne nedjelje, a taj broj raste na 74 odsto među mladima uzrasta 18 do 24 godine.

To može biti znak nezadovoljstva poslom, ali i znak da od sebe očekujete previše kada je riječ o radu.

"Stres na poslu, nedostatak sna i beskonačne liste obaveza" su najčešći okidači, navodi AASM.

Posljedice nisu samo psihološke
Studija iz 2025. godine sprovedena među starijim odraslim osobama pokazala je da anksioznost specifična za ponedjeljak dovodi do 23 odsto višeg nivoa kortizola, glavnog hormona stresa, i to u kontinuitetu tokom dva mjeseca.

Ako se ne prepozna i ne tretira, ovo stanje može pogoršati mentalno zdravlje, poremetiti san i uticati na zdravlje srca. Nisu samo oni koji ne vole svoj posao.

"Nedjeljna tuga je vrlo individualno iskustvo", kaže prof. Ilke Inceoglu sa Fakulteta za biznis Univerziteta u Ekseteru, koja vodi istraživački projekat o ovom fenomenu.

"Za neke ljude to je samo blag osjećaj nelagode. Ali kod drugih, to ozbiljno utiče na kvalitet života - osjećaju anksioznost, strah, ne mogu da učestvuju u aktivnostima sa porodicom ili prijateljima, i često imaju problema sa snom", rekla je za Euronews Health.

Njena istraživanja pokazuju da anksioznost u vezi s nedjeljom nije nužno povezana sa nezadovoljstvom poslom.

"Naravno, ako ne volite svoj posao, neće vam biti prijatno da se vratite u ponedjeljak. Ali tu su i ljudi koji vole svoj posao, posvećeni su mu, a ipak osjećaju nedjeljnu tugu ili strah", dodaje ona.

Istraživački tim je anketirao skoro 600 ljudi i obavio detaljne intervjue sa 33 zaposlene osobe, kako bi bolje razumio fenomen. Rezultati su pokazali da je 79 odsto ispitanika iskusilo nedjeljnu anksioznost – 37,3 odsto je trenutno osjeća, dok je 42 odsto navelo da ju je ranije iskusilo.

Zanimljivo je da nije bilo većih razlika među polovima, ali su mlađe osobe znatno češće prijavljivale nedjeljnu anksioznost.

"Otkrili smo da postoji veza sa godinama. Što ste stariji, manja je vjerovatnoća da ćete doživljavati ovu vrstu anksioznosti. Izgleda da kroz različite faze karijere učimo da drugačije posmatramo posao", dodaje Inceoglu.

"Ponedjeljkom novi pakao"
Dr Odri Tang, psihološkinja i autorka knjige The Leader’s Guide to Wellbeing, smatra da je često veći problem neizvjesnost, a ne posao sam po sebi.

"Ljudi ne strepe nužno zbog samog posla, već zbog toga šta ih čeka čim sjednu za radni sto. Umjesto da polako uđu u dan, osjećaju kao da moraju odmah da 'utrče u vatru' – i pitaju se: 'Šta me sada čeka i da li ću moći da se nosim s tim?'", rekla je ona za Euronews Health.

Pandemija koronavirusa i porast rada od kuće dodatno su zamaglili granice između radnog i privatnog prostora.

"Nažalost, možemo se usloviti da prostor u kojem radimo izaziva anksioznost – na primjer, ako radite iz kreveta, taj prostor postaje mjesto razmišljanja o poslu, brige… pa kada pokušate da spavate, te iste emocije se vraćaju", objašnjava Tang.

Kako se izboriti s nedjeljnom anksioznošću?
Za neke ljude koji se suočavaju sa ozbiljnim i upornim simptomima, može biti potrebna stručna pomoć. Ali i Inceoglu i Tang predlažu praktične korake za ublažavanje osjećaja anksioznosti. Naime, Inceoglu predlaže da se nedjelja zaštiti planiranim aktivnostima: "Nedjelja uveče može biti rezervisana za bioskop s prijateljima. Postoje brojni dokazi da fizička aktivnost, društvena interakcija i hobiji pomažu u borbi protiv anksioznosti", kaže.

Kako dodaje, i sami menadžeri takođe mogu da pomognu.

"Najbolje je da ne šalju mejlove tokom vikenda ili da se razmišlja o tome da se jutarnji sastanci presele sa ponedjeljka na utorak – to može olakšati početak radne nedjelje", navodi ona.

Tang ističe i značaj malih promjena koje su lako primjenjive: "Odvojite fizički radni prostor od prostora za odmor – zatvorite vrata kancelarije kod kuće ili sklonite laptop ako radite u kuhinji ili spavaćoj sobi".

Kako dodaje, ukoliko ne možete da promijenite same zadatke na poslu, fokusirajte se na ono što možete – pripremite odjeću, spakujte obrok.

"Nekima pomaže meditacija, lagana fizička aktivnost, a drugima – svjesni trenuci u kojima se potpuno fokusiraju na sadašnjost: kada jedu, razgovaraju s porodicom ili piju čaj. Ali to mora biti svjesna odluka koju pretvaramo u naviku", zaključuje ona.

Kad anksioznost preraste granice
Za većinu ljudi, nedjeljna anksioznost je neprijatan ali prolazan dio radnog života. Međutim, kod drugih ona može uticati i na velike odluke. Prema istraživanju Resume.io, čak 20 odsto pripadnika generacije Z dalo je otkaz zbog nedjeljne anksioznosti, dok je gotovo polovina o tome razmišljala.

Ovi brojevi možda djeluju ekstremno, ali pokazuju koliko anticipatorni stres može oblikovati naše odluke. Kod nekih je to znak nezadovoljstva poslom, dok je kod drugih pokazatelj nerealnih očekivanja ili preopterećenosti.

Na kraju, nedjeljna anksioznost vjerovatno nikada neće potpuno nestati. Ali Inceogl objašnjava da shvatanje da nije samo "smiješan" izraz, već mješavina psihologije, biologije i kulture rada, prvi je korak ka njenom prevazilaženju.

"Možda je to znak da niste srećni na poslu, ali može biti i znak da imate previsoka očekivanja od sebe. U svakom slučaju, to je prilika da porazgovarate s menadžerom i razmotrite prioritete u poslu".

I možda, baš tako, dodaje ona, ponovo osvojimo svoje nedjelje bez brige i stresa.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније