- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
04. 12. 2025.
12:00 >> 12:00
Čitaj mi:
Od gojaznosti do depresije: Kako ultra-prerađena hrana ugrožava djecu
Djeca širom svijeta jedu sve više visoko prerađene hrane, što ima opasne posljedice po njihovo zdravlje, razvoj i mentalnu dobrobit, pokazuje analiza agencije Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) objavljena u srijedu.
Analiza je proučavala u kojoj mjeri takozvana ultra-prerađena hrana (UPF) preovlađuje u svakodnevici mladih širom svijeta.
Izvještaj se zasniva na nedavno objavljenom nizu istraživanja u medicinskom časopisu The Lancet, koji pružaju pojedinosti o zdravstvenim rizicima i ulozi industrije u širenju takvih proizvoda.
Ultra-prerađena hrana često se sastoji od mješavine šećera, soli, nezdravih masti, industrijskog skroba i brojnih aditiva poput emulgatora, prehrambenih boja i pojačivača ukusa.
Izvještaj upozorava da su mnoga djeca izložena tim proizvodima u ranim godinama svog života i da čak i mala djeca u ekstremnom siromaštvu često konzumiraju zaslađena pića.
U 11 zemalja koje su proučavane, to je bio slučaj kod između 10 i 35 odsto djece mlađe od pet godina.
Potrošnja te hrane nastavlja da raste s godinama, a 60 odsto adolescenata konzumiralo je najmanje jedan zaslađeni proizvod dan prije učešća u anketi.
U mnogim industrijalizovanim zemljama više od 50 odsto dnevnih kalorija odnosi se na ultra-prerađenu hranu.
Prema analizi, ta hrana maksimizuje profit industrije, ali nije prikladna za djecu.
Ultra-prerađena hrana podstiče gojaznost jer je bogata kalorijama i lako dovodi do prejedanja, a istovremeno podstiče poremećaj ishrane jer pruža malo vitamina i minerala i potiskuje zdravu hranu.
Studije takođe pokazuju veze sa poremećajima rasta, depresijom, hiperaktivnošću i poteškoćama u učenju.
Коментари0
Остави коментар