- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
02. 10. 2025. 09:33 >> 12:28
Džejn Gudal je pomogla da bolje razumemo naše najbliže rođake
Naučnica Džejn Gudal je promenila način na koji posmatramo šimpanze, ali i naše razumevanje prirode.

Bila je tiha snaga prirode i nikada nije odustala od misije da pomaže životinjama, čemu je posvetila život.
Kada sam prošle godine intervjuisala Džejn Gudal, odavala je utisak smirenosti, iako mi je jasno stavila do znanja da se naša planeta suočava sa veliko krizom izumiranja vrsta.
Na blago zamućenom ekranu tokom našeg video poziva, mogla sam u pozadini da vidim Gospodina H, njenu igračku majmuna.
Dobila ga je od prijatelja pre gotovo 30 godina.
Gudal je imala 90 godina kada smo razgovarale, a i tada je još putovala svetom, svuda noseći Gospodina H.
Istraživači sa kojima sam razgovarala i koje je ispirisao rad ili energija Džejn Gudal, bili su šokirani vešću da je preminula u 91. godini.
Profesorka Ket Hobajter sa Univerziteta Sent Endrjuz, primatološkinja koja radi sa šimpanzama i proučava njihovu komunikaciju duže od 15 godina, objasnila je zbog čega je Gudal imala tako veliki uticaj.
„Odrekla se svega što je volela, u šta spada i provođenje vremena sa njenim voljenim šimpanzama, kako bi neumorno putovala svetom i delilla tu strast sa svima koje bi susrela", dodaje.
Tokom dugog niza godina posmatranja i proučavanja šimpanzi, ona je promenila naše razumevanje primata, najbližih životinjskih rođaka koje imamo.
Ključni za njena revolucionarna otkrića bili su znatiželja i sposobnost da mirno posmatra.
- 'Oni se pozdravljaju poljupcima i zagrljajima… Isto kao i mi'
- Otkrića Džejn Gudal su uvela revoluciju u naše razumevanje životinjskog ponašanja
- 'Moram da te prekinem': Šimpanze i ljudi slično 'razgovaraju'
Kada je bila u rezervatu Gombe, u prašumi u Tanzaniji, zastala je kako bi posmatrala kako mužjaci šimpanzi pronalaze hranu.
Šimpanza je uzela grančicu, savila je i skinula lišće, a onda ju je gurnula u gnezdo termita.
Upotrebila je tu golu, savijenu grančicu da izvadi termite i stavi ih u usta, kao kašikom.
To opažanje iz 1960. osporilo je teoriju da su samo ljudi sposobni da prave i koriste oruđa.
Uprkos činjenici da je promenila način na koji gledamo svet prirode, Gudal se suočavala sa cinizmom i seksizmom.
Nije imala formalno obrazovanje kao naučnica, a 1960-ih je to bilo neuobičajeno za posao kojim se bavila.
Radeći u Gombeu dokazala je i da šimpanze imaju snažne veze u okviru porodica, pa i da zarate oko teritorije.
Bila je blisko povezana sa životinjama koje je proučavala i nazivala ih „njenim prijateljima".
Taj pristup ju je učinio nepopularnom u naučnim krugovima, kojima su uglavnom dominirali muškarci.
Iako nije bila obrazovana, njen mentor, profesor Luis Liki, uvideo je dragocenost njenog neformalnog pristupa, rekla mi je jednom.
„Želeo je nekoga čiji um nije iskvaren ograničavajućim stavom nauke prema životinjama", dodala je.

Sada je svet nauke uzdrman zbog gubitka velike naučnice.
Bila je „neverovatna naučnica koja je inspirisala ljude da svet prirode vide na jedan novi način", opisao je Adrijan Smit, predsednik Kraljevskog naučnog društva.
Bila je i „inspiracija", kaže Rodžer Hajfild iz Muzeja nauke u Londonu, koji je Gudal ove godine uručio priznanje za rad kojim je promenila svet.
„Bila je značajna i ovo su neverovatno šokantne vesti, jer je potpuno promenila način na koji razmišljamo o drugim vrstama i kako shvatamo sebe - dovela je u pitanje ideju o ljudskoj posebnosti", dodao je.
Džejn Gudal je pred kraj života počela da širi ideju o zaštiti prirode po svetu, a manje se bavila njenim šimpanzama.
Kada smo razgovarale 2024. godine tokom intervjua za BBC, promovisala je kampanju sadnje drveća i obnavljanja prirodnih staništa, što je njena fondacija sprovodila u Ugandi.
„Još imamo vremena da usporimo klimatske promene i gubitak biodiverziteta.
„Ali, taj prozor se uskoro zatvara", rekla je.
Verovatno bi i sada, posle smrti, želela da se o tome govori, kaže profesorka Hobajter, koju je Gudal inspirisala.
„Džejn bi bila prva koja bi nam sada rekla da svetu nije potrebno da žalimo za njim, već da se bacimo na posao.
„Svi moramo da uradimo mnogo kako bismo se pobrinuli da ne postanemo poslednja generacija koja će videti divlje šimpanze", zaključuje.
Pogledate video: Šimpanze znaju koje im biljke pomažu da se izleče
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Šimpanze i ljudi - stvarno smo slični
- Pet stvari koje šimpanze mogu da nas nauče u politici
- Bliskost ljudi i šimpanzi ovekovečena na legendarnoj fotografiji
- Njima je priroda bolnica i apoteka: Šimpanze koriste šumsku „prvu pomoć”
- Nada za opstanak vrste koja izumire: Rođena beba šimpanza u zoološkom vrtu u Engleskoj
- Prvi put viđeno: Divlji orangutan lečio ranu lekovitim biljem