Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

 [ BBC ]

05. 12. 2025. 08:47   >>  09:10

Rusija će uzeti ceo Donbas od Ukrajine - milom ili silom, kaže Putin

Ruski predsednik jasno stavlja do znanja koje su crvene linije ispod kojih neće otići u pregovorima o okončanju rata.

vladimir putin
Reuters

Urajinska vojska mora da se povuče iz istočnog ukrajinska regiona Donbas ili će ga Rusija zauzeti, ponovio je više puta izrečeni stav ruski predsednik Vladimir Putin, jasno stavljajući do znanja koja je njegova crvena linija u pregovorima.

„Ili ćemo osloboditi ove teritorije silom, ili će ukrajinske trupe napustiti ove teritorije“, rekao je Putin za Indija Tudej.

Ruska vojska trenutno kontroliše oko 85 odsto velikog ukrajinskog regiona Donbasa, koji čine oblasti Donjecka i Luganska.

Obe ove oblasti - Donjeck i Lugansk - Moskva smatra svojim, a u septembru 2022, nekoliko meseci od početka rata, Putin ih je proglasio nezavisnim ruskim teritorijama.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski međutim uporno isključuje mogućnost ustupanja teritorije.

Putinova izjava usledila je nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da njegovi izaslanici, koji su razgovarali sa Putinom o američkom mirovnom planu, veruju da ruski lider „želi da okonča rat“.

Tramp je rekao da su razgovori u Kremlju 2. decembra bili „razumno dobri“, dodajući da je prerano reći šta će se desiti jer je „za tango potrebno dvoje“.

Kremlj je saopštio da Rusija čeka odgovor Vašingtona posle sastanka u Moskvi.

„Sada čekamo reakciju naših američkih kolega na razgovor koji smo vodili 2. decembra“, rekao je Jurij Ušakov, jedan od Putunovih najbližih saradnika.

Prema prvobitnoj verziji američkog mirovnog plana od 28 tačaka, bilo je predviđeno da Ukrajina preda ceo Donbas, iako neke delove još kontroliše ukrajinska vojska.

Ipak, američka delegacija je u Moskvi predstavila izmenjenu verziju plana.

U intervjuu za Indija Tudej, Putin je rekao da nije video novu verziju pre razgovora sa Vitkofom i Džaredom Kušnerom, Trampovim zetom.

„Zato smo morali da pređemo preko svake tačke, zato je toliko dugo trajalo“, rekao je Putin o petočasovnom razgovoru sa Amerikancima.

Rekao je i da se Moskva nije saglasila sa nekim delovima američkog plana.

„Za neke smo rekli 'da, možemo da razgovaramo o tome', ali za druge da se sa njima ne slažemo“, rekao je Putin.

Nije rekao koje su ključne sporne tačke.

Ostaju najmanje dve značajne tačke spora - sudbina ukrajinske teritorije koju su zauzele ruske snage i bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Putinov viši savetnik za spoljnu politiku i ključni pregovarač, Jurij Ušakov, odmah posle razgovora rekao je da nisu postigli „kompromis“ o okončanju rata.

Ušakov je implicirao da je ruska pregovaračka pozicija ojačana zahvaljujući, kako Moskva kaže, nedavnim uspesima na bojnom polju.

Ukrajina je više puta optuživala Rusiju da odugovlači pregovore o prekidu vatre, tvrdeći da Moskva nastoji da zauzme još ukrajinske teritorije.

Komentarišući razgovore u Kremlju, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibhija rekao je da Putin „namerno troši vreme celog sveta“.

Kijev insistira na čvrstim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu u bilo kakvom dogovoru.

Zelenski je 3. decembra rekao da „svet jasno oseća da postoji realna prilika za okončanje rata“, ali je ponovo optužio Rusiju za namernu opstrukciju i odugovlačenje pregovora.

Zelenski je prošle nedelje rekao da su ukrajinski pregovarači uspeli da naprave neke ključne izmene u originalnom američkom mirovnom planu tokom razgovora sa američkom delegacijom u Ženevi 23. novembra.

U zajedničkom saopštenju, američki i ukrajinski pregovarači su tada rekli da su sastavili „ažurirani i usavršeni mirovni okvir“, ali nisu otkrili detalje.

Glavni evropski pregovarači iz Evrope, koji su izrazili zabrinutost zbog originalnog američkog plana, takođe su bili u švajcarskom gradu prošle nedelje, sastajući se odvojeno sa ukrajinskom i američkom delegacijom.

Nemački list i sajt Špigl objavio je dobio poverljivi transkript konferencijskog poziva u kojem su evropski lideri izrazili zabrinutost zbog mirovnih pregovora koje predvode Amerikanci.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorije bez jasnih bezbednosnih garancija za Kijev“, navodno je rekao francuski predsednik Emanuel Makron, prema engleskom transkriptu konferencijskog poziva 1. decembra.

Nemački kancelar Fridrih Merc je, kako se tvrdi, upozorio da Zelenski mora da bude „izuzetno oprezan u narednim danima“.

„Oni se igraju, i sa vama i sa nama“, navodno je rekao Merc.

Finski predsednik Aleksandar Stab je rekao: „Ne smemo ostaviti Ukrajinu i Vladimira (Zelenskog) same sa ovim momcima.“

BBC nije imao uvid u objavljeni transkript.

U odgovoru listu Špigl, iz francuske Jelisejske palate rekli su da se „predsednik Makron nije izrazio na taj način“.

Ipak, njegov kabinet je odbio da detaljnije objasni kako se Makron izrazio, pozivajući se na poverljivost.

Stab je odbio da komentariše tvrdnje Špigla, a nije komentarisao ni nemački kancelar.

„Sekretar [Marko] Rubio, specijalni izaslanik Vitkof, Kušner i ceo tim predsednika Trampa za nacionalnu bezbednost neumorno rade da Rusija i Ukrajina zaustave ubijanja.

„Održali su produktivne sastanke kako bi prikupili povratne informacije od obe strane o planu koji može da podstakne trajan i primenljiv mir“, piše u saopštenju Bele kuće dostavljenom BBC-ju.

Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a sada kontroliše oko 20 odsto ukrajinske teritorije.

Poslednjih nedelja, ruska vojska napreduje na frontu na jugoistoku Ukrajine.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

BBC News

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније