Žabljak
Oblačno
-4.8 °C
Pljevlja
Oblačno
-2.8 °C
Herceg Novi
Vedro
4.1 °C
Nikšić
Vedro
2.4 °C
Cetinje
Vedro
-4.8 °C
Bar
Vedro
9.1 °C
Podgorica
Vedro
7.7 °C
Ulcinj
Vedro
5.5 °C
Kolašin
Oblačno
-1.0 °C

Društvo

P.R.

03. 12. 2021. 14:11   >>  14:19 0

SINDIKAT MEDIJA

CG treća u regionu po indeksu bezbjednosti novinara

Crna Gora nalazi se na trećem mjestu u regionu kad je u pitanju indeks bezbjednosti novinara sa ocjenom 3.59, nakon Sjeverne Makedonije i Hrvatske, saopšteno je na pres konferenciji Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

Iz te organizacije predstavili su danas istraživanje „Indeks bezbjednosti novinara u Crnoj Gori“, koji se odnosi na stanje u 2020. godini koja je određena kao prva godina za izradu konceptualnog okvira i metodologije za bodovanje, agregiranje i izračunavanje Indeksa.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković, kazala je da Indeks bezbjednosti novinara predstavlja prvi pokušaj te vrste da se rangira nivo bezbjednosti zaposlenih u medijima u regionu.

„Indeks je napravljen sa ciljem da se izmjere i prate promjene u političkom okruženju u sedam država Zapadnog Balkana, koje imaju direktan i indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih aktera prilikom obavljanja svog posla“, pojasnila je Camović Veličković.

Ona je saopštila da je indeks bezbjednosti za Crnu Goru 3.59.

„Ako se zna da su se ocjene kretale od jedan kao najlošije do sedam kao najbolje, sve zemlje su osrednje ocijenjene, a Crna Gora se nalazi u sredini u regionu, iza Sjeverne Makedonije koja ima ocjenu 3.93 i Hrvatske koja ima ocjenu 3.73. Slijedi Kosovo sa 3.39, Albanija sa 3.38, Bosna i Hercegovina 3.00 i najlošije rangirana je Srbija sa 2.95“, navela je Camović Veličković.

Pojasnila je da se Indeks primarno oslanja na istraživačke dokaze koji su prikupljeni i analizirani od strane partnera safejournalists.net u skladu sa rigoroznom istraživačkom procedurom i na način da se mogu pratiti promjene koje budu nastajale tokom vremena.

„Na osnovu istraživačkog materijala, devet članova Savjetodavnog panela iz svake od zemalja procjenjuje situaciju i dodjeljuje bodove za svaki od 19 indikatora u okviru četiri oblasti – pravno i organizaciono okruženje (postojanje i primjena zakonskih garancija relevantnih za bezbjednsot novinara), prevencija (postojanje i primjena različitih preventivnih mjera koje imaju direktan uticaj na zaštitu i bezbjednost novinara), proces (postupanje državnih organa i javnih zvaničnika prema novinarima i efikasnost krivičnog i građanskopravnog sistema koji se odnose na istrage prijetnjii nasilja nad novinarima) i stvarna bezbjednost (incidenti i slučajevi raznih oblika prijetnji i djela nasilja nad novinarima i medijima)“, rekla je Camović Veličković.

Ukazala je da su u Crnoj Gori Savjetodavni panel činili skusni novinari i novinarke kao i pravni i medijski eksperti.

Istraživačica Bojana Konatar kazala je da je, kad je u pitanju pravno i organizaciono okruženje, odnosno zakoni koji štite bezbjednost novinara u Crnoj Gori, ocjena 3.71, za preventivne mehanizme 3.75, za procesne radnje 3.41 i za stvarnu bezbjednost 3.58.

„Crna Gora je dobila najbolje ocjene za slobodu udruživanja i slobodu sindikalnog organizovanja, te za pristup posebnim mehanizmima zaštite, koji su novinarima na raspolaganju ukoliko su pod prijetnjom ili su žrtve napada. Crna Gora je bolje ocijenjena i u oblasti povjerljivosti izvora“, navela je Konatar.

Ona je pojasnila da je Crna Gora najgore ocijenjena po tome kako ostali zakoni štite novinare, pojašnjavajući da je ocjena takva jer je prošle godine bilo hapšenja novinara zbog širenja lažnih vijesti.

„Takođe, istrage su ono po čemu Crna Gora nije prepoznata kao država koja štiti novinare na pravi način jer se ne sprovode brzo i temeljno. U velikom broju slučajeva nema sudskog epiloga ili nisu riješeni. Loše smo ocijenjeni i zbog fizičkih prijetnji i uznemiravanja, ali i zbog prijetnji i napada na medije“, navela je Konatar.

Kad su u pitanju zakonske odredbe koje se odnose na klevetu i njihova primjena, one uglavnom ne izazivaju efekat zastrašivanja kod novinara i medija i ocjena je 3.55.

„Kleveta jeste dekriminalizovana, ali veliki broj tužbi može imati efekat obeshrabrenja na novinare, kao i trajanje postupaka. U javnost dospiju jedino najozbiljniji slučajevi, u kojima su velike svote novca tražene od medija i novinara, kao i slučajevi u kojima su oni tuženi od javnih zvaničnika, političara i drugih medija. Takvi slučajevi nisu zabilježeni tokom 2020. godine, ali su inicirane 22 tužbe po ovom osnovu“, kazala je Konatar.

Ukazala je da je ocjena je 4.57 data za povjerljivost novinarskih izvora i za to da je ovo pravo garantovano zakonodavstvom.

„Zaštita novinara dobro je regulisana Zakonom o medijima, ali postoji opasnost da će državni organi koristiti predviđena ograničenja i tražiti otkrivanje izvora, čak i kada to nije potrebno. Slučaj Jova Martinovića – istraživačkog novinara koji je završio u zatvoru zbog kontakta sa izvorom informacija, izaziva određeni stepen autocenzure među novinarima“, rekla je Konatar.

Prema njenim riječima, kad se postavlja pitanje da li se ostali zakoni primjenjuju objektivno i omogućavaju novinarima i ostalim medijskim akterima da rade slobodno i sigurno, Crna Gora je dobila ocjenu 2.90.

„Neosnovana hapšenja novinara zbog širenja panike i nereda, kao i strah od SLAPP tužbi uzrok su niskih rezultata na ovom polju. Direktno i indirektno, organi vlasti i dalje sužavaju slobodu medija i otežavaju rad novinara. Troje novinara iz tri različita medija bilo je uhapšeno u januaru 2020. godine. Iako su oni oslobođeni optužbi, jasno je da su ovi slučajevi izazvali efekat zastrašivanja“, navela je Konatar.

Ona je kazala da je, na pitanje da li su novinari slobodni da se bave svojom profesijom i da osnivaju, da se učlanjuju i da učestvuju u radu novinarskih okruženja, Crna Gora ocjenjena sa 4.21.

„Nijesu uvedene licence i ne postoje nove incijative da se novinari licenciraju. Novinari imaju slobodu da se organizuju i udružuju u različita profesionalna udruženja. Ipak, postoji pritisak na neke pojedinačne članove sindikata ili cijele sindikalne organizacije, što podstiče atmosferu u kojoj se i dalje članstvo u sindikatu smatra nepoželjnim. Više od polovine medijskih radnika udruženo je u Sindikat medija Crne Gore“, rekla je Konatar.

Na pitanje da li je posao novinara stabilan i da li su zaštićeni na radnom mjestu, ocjena je 3.35.

„Ekonomski položaj novinara je gori iz godine u godinu. Radna prava se ne poštuju u potpunosti, posebno ne u privatnim medijima, lokalnim i online medijima, a plate su ispod državnog prosjeka. Korona kriza nije pomogla poslodavcima da shvate da moraju pružiti ekonomsku podršku novinarima kako bi mogli nesmetano raditi svoj posao. Iako je država bila veoma darežljiva prema medijima, zaposleni uglavnom nisu primili nikakvo povećanje zarada tokom 2020. godine, uprkos višestruko uvećanom obimu posla“, navela je Konatar.

Na pitanje da li novinari i medijski akteri imaju pristup neposrednim i efikasnim zaštitnim mjerama kada im prijete, Konatar je kazala da je ocjena 3.55.

„Policija je upsotavila posebne timove koji bi trebalo da pomognu u rješavanju slučajeva napada na novinare, ali do sada nije imala mnogo uspjeha. Tokom 2020. godine registrovano je 18 slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijskim organizacijama. Problem i dalje ostaje što veliki broj registrovanih slučajeva prijetnji i napada, tužioci i dalje označavaju kao prekršaje, a ne krivična djela“, kazala je Konatar.

Ona je istakla da je ocjena 4.04 za to da novinari i drugi medijski akteri imaju pristup posebnim mehanizmima zaštite/sigurnosti.

„Postoje generalni mehanizmi koji omogućavaju zaštitu novinara i njihovog fizičkog integriteta, ali i dalje novinari nemaju specijalne mehanizme zaštite. Država vrši bezbjednosnu procjenu rizika u pojedinim slučajevima, kada se nakon napada procjeni da bezbjednost novinara može biti ugrožena i da se napad može ponoviti. Tokom 2020. godine, dva novinara su dobila policijsku zaštitu. Jedino nevladine organizacije nude pravnu i psihilošku pomoć novinarima koji su žrtve napda i pritisaka“, navela je Konatar.

Kazala je da je na pitanje da li novinarke imaju pristup pravnim mjerama i mehanizmima podrške kada se suočavaju sa rodno zasnovanim prijetnjama, uznemiravanjem i nasiljem, ocjena 3.91.

„Postoje mehanizmi na državnom nivou koji štite žene i žene novinarke. Postoji i dalje veliki prostor za unapređenje stanja kada su u pitanju novinarke. Tokom 2020. godine, registrovan je porast broja slučajeva prijetnji i napada nad novinarima, a u registru se nalazi šest takvih slučajeva. Registrovan je i porast broja online prijetnji novinarkama. Ombudsman je u jednom slučaju otkrio da je novinarka Javnog servisa bila diskriminisana na osnovu religije“, rekla je Konatar.

Govoreći o praksi redovne javne osude i napada nad novinarima i medijima i da li je ona uspostavljena, Konatar je kazala da je tu ocjena 3.55, dok je na pitanje da li su policijske vlasti osjetljive na pitanja bezbjednosti novinara ocjena 3.73.

„Na pitanje da li su specijalizovane istražne jedinice i/ili službenici opremljeni relevantnim znanjem za istragu napada i nasilja nad novinarima, ocjena je 3.46. Vlada je ranije uspostavila specijalnu jedinicu napada na novinare i imovinu medija, ali je njen uspjeh samo djelimičan, zbog loše saradnje sa državnim organima zaduženim za istrage. Nije bilo drugih pokušaja da se uspostavi bolja zaštita za novinare. Prijetnje i napadi na novinare i dalje nijesu prepoznati kao posebna krivična djela“, istakla je Konatar.

Ona je kazala da je 3.17 ocjena za istrage ozbiljnih fizičkih napada na novinare i druge medijske aktere.

„Ni jedan ozbiljniji slučaj napada na novinare nije bio u potpunosti istražen, čak i ubistvo Duška Jovanovića poslije toliko godina nije riješeno. Naručioci su i dalje nepoznati. Istrage napada na novinare su i dalje spore, duge i često bez rezultata. Neki od najozbiljnijih slučajeva su zastarjeli“, navela je Konatar.

Kazala je da je ocjena 3.58 za efikasnost zaštite novinara i drugih medijskih aktera kad su u pitanju različiti oblici online uznemiravanja, dok je ocjena 3.42 za to da se istrage svih tipova napada i nasilja nad novinarima i drugim medisjkim akterima sprovode transparentno.

„Na pitanje da li su državni organi uspostavili kvalitetan sistem prikupljanja statističkih podataka da bi spriječili nekažnjivost, ocjena je 3.43“, rekla je Konatar.

Govoreći o nefizičkim prijetnjama i uznemiravanju, Konatar je kazala da je tu ocjena 3.16, pojašnjavajući da je prošla godina bila specifična i ekstremno teška za novinare, posebno ako se ima u vidu da su radili u vrijeme korona krize, parlamentarnih izbora, promjene vlasti, kao i u vrijeme masovnih litija zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Registrovan je veliki porast u broju prijetnji i uznemiravanja, posebno putem društvenih mreža. Bilo je i slučajeva u kojima su novinari prisluškivani i te informacije objelodanjene nakon izbora. Tri od četiri registrovana slučaja u ovoj kategoriji odnose se na novinarke. Zabrinjava činjenica da su se u jednom slučaju prijetnje preselile u realni svijet, jer je novinarka uhođena“, navela je Konatar.

Ocjena za prijetnje po život i fizičku bezbjednost novinara je 3.98, dok je kad su u pitanju stvarni napadi, ocjena 3.89.

„Tokom 2020. godine registrovana su dva fizička napada, ali nije bilo situacije u kojima su novinari pretrpjeli ozbiljnije povrede. Nažalost, početak prošle godine pokazao je da vlasti mogu naći način da se obračunaju s radom novinara koji im ne odgovaraju, čak i ako to znači njihovo hapšenje“, rekla je Konatar.

Kazala je da je 3.30 ocjena kad su u pitanju prijetnje i napadi na medijske institucije, organizacije, medijska i novinarska udruženja, navodeći da je tokom prethodnih godina određeni broj ovih slučajeva registrovan ali da su se vjerovatno zbog pandemije prijetnje preselile na društvene mreže.

Pratite nas na

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo