M.V.

Rezolucija američkih kongresmena o podršci prijemu Crne Gore u EU

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

"Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore", navodi se u predlogu rezolucije u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).

Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.

Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.

"Sve što dolazi iz Vašingtona – bez obzira koja je administracija u pitanju – je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala", ističe.

Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".

On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički Orden crnogorske zastave zbog njegove podrške prijemu u NATO.

Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora postala članica saveza.

Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.

"Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO", ističe Darmanović.

Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.

Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.

Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.

"Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru", pojašnjava Darmanović.

Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.

No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".

"Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema".

Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".

Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.

U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".

U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.

Crna Gora je od početka ruske invazije pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...

U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.

Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).

Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.

Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.

"SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu", piše u predlogu

Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.

Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.

U ovom trenutku ima zatvoreno malo više od 20 odsto poglavlja.

Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.

Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.

U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.

Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.

Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023. godine.