[ Igor PEJOVIĆ ]

KRIVOKAPIĆ ZA PORTAL

Sistemski djelovati da zadržimo ljekare

Država mora nastaviti sa povećanjem plata zdravstvenim radnicima, a mladi ljudi koji to budu željeli će otići iz Crne Gore, jer je potreba za ljekarima i medicinskim sestrama velika, poručila je u intervjuu Portalu RTCG predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić.

Saopštila je i da su naši ljekari na cijeni zbog respektabilnog znanja i obrazovanja, navodeći kako je tokom 2020. i 2021. godine naš zdravstveni sistem napustilo 15 ljekara.

“Sistemski se treba djelovati, da se zadrži zdravstveni radnik, da se brže dolazi do specijalizacija, stanova, i boljeg standarda”, rekla je Krivokapić.

Upozorila je na nezadovoljni nemedicinski kadar kojem će plata biti uvećana za 17,5 odsto, navodeći da podržava njihove nedavne proteste jer, kako kaže, svako ko je zaposlen u zdravstvu ima svoju ulogu.

* U avgustu prošle godine izjavili ste da je odliv ljekara iz crnogorskog zdravstvenog sistema zabrinjavajući, ne i alarmantan. Koliko se od tada do danas promijenila situacija? Da li se upalio znak za uzbunu?

"Situacija se nije izmijenila, jer su okolnosti ostale iste, u vremenu pandemije radimo, situacija u cijelom svijetu je slična, radi se u teškim okolnostima, ali onog trenutka kada se zaraznost smanji i krene u normalan i redovan rad biće drugačije. Ukoliko se zarada znatno ne poveća, kao i uslovi za rad, mladi ljudi koji to budu željeli će otići jer je potreba za ljekarima i sestrama velika desetak ljudi je pošlo, što u zemlje iz okruženja, što kod privatnika u zemlji.

Naši ljekari su na cijeni, jer je obrazovanje i znaje koje steknu respektabilno i ukoliko znaju jezik - vrata su im u svim zemljama Evropske unije otvorena. Sistemski bi trebalo djelovati, da se zadrži zdravstveni radnik, da se brže dolazi do specijalizacija, stanova, i boljeg standarda".

* Da li imate podatak ili procjenu koliko je ljekara tokom prošle godine napustilo javni zdravstveni sistem i prešlo u privatni sektor ili su eventualno napustili zemlju?

"2020. i 2021. oko 15-tak kolega, ima nešto manje medicinskih sestara. Iz razgovora sa njima može se zaključiti da su već duže bili u pregovorima, zatim lako se može preko društvenih mreža doći do konkursa za radna mjesta, uče se jezici, i žele da se oprobaju negdje drugo. Neki su nalazili zaposlenje u Srbiji, Sloveniji, Holandiji, Njemačkoj. Bolje su zarade, ali i napredovanje u smislu brže edukacije".

* Koliko povećanja plata koje svi željno iščekujemo, a koje se izrazito odnosi na ljekare, može presudno uticati na to da oni ipak ostanu u Crnoj Gori? Da li su mjere Vlade, kroz program "Evropa sad", stimulativne do tog nivoa da mladog ljekara zadrži u našoj zemlji?

"Sada po koeficijentima koje je radilo Ministrastvo finansija i koje je planirano sredstvima u budžetu najveća plata startna ljekara će biti 1.200 eura, srednje medicinske sestre 620, specijaliste 1.180 eura. Na to ide uvećanje za dodatni rad/dežurstvo, smjenski rad, pozivi za pripravnost od kuće. Ali nemaju svi tu mogućnost da zarade, već samo zaposleni u sekundarnom i tercijalnom nivou.

Rumunija je prije nekoliko godina uvećala zarade 120% i nije uspjela da spriječi odlazak 3.000 ljekara. Srbija više puta u toku godine uvećava od osam do 12 odsto. U Sloveniji ljekari zarađuju oko 3.000 eura, ali što po nas nije dobro, što je na trećem mjestu slovenačkog tržišta rada potreba za 2000 medicinskog kadra - strah da naši mladi ne odu. Plašim se da se, ako se ne bude dodatno uvećavala zarada, ne dogodi i kod nas isto, pogotovo kada uđemo u EU.

Sada imamo nezadovoljan nemedicinski kadar koji ima uvećanje 17,5%, ali ne preko koeficijenata i najniži kadar kojima je država uvećala 100 odsto, to jest zagarantnovano 450 eura. Time se stvorio jaz između onih na čijim temeljima stoji rad u zdravstvu, a to su zdravstveni radnici. Do sada smo, kada je sindikat odlučivao, svima linearno povećavali zarade. Uvijek ima nezadovoljnih. Kada se bude radio Zakon o zaradama u zdravstvu, plašim se da će nemedicinski dio biti angažovan preko agencija, što ne bi bilo dobro i mi ćemo se tome suprotstaviti".

* Kakvo je raspoloženje u Sindikatu, među ljekarima generalno, kad je riječ o najavljenom povećanju plata? Da li ste zadovoljni i mislite li da treba nastaviti s povećanjem plata?

"Sa povećanjem se mora nastaviti. Ljekari smatraju da mora postojati odnos najmanjeg i najvećeg koeficijenta jedan prema četiri. Takođe visoke medicinske sestre, i one sa doktoratom imaju malu razliku u odnosu na ljekara opšte prakse, odnos viših i srednjih medicinskih sestara oko 100 eura, tako da imamo uvijek nezadovoljne zaposlene u sistemu zdravstva. Sada je najveći koeficijent za ljekara subspecijliste - 16 - šest godina fakulteta, pet specijalizacije i godina ili dvije subspecijalizacije. Nedovoljno ali očekujemo da u toku godine bude još jedno povećanje".

* Kako komentarišete nedavni protest nemedicinskog kadra ispred KCCG zbog razlike u povećanju plate? Dijelite li stav ministarke Jelene Borivinić-Bojović da se nemedicinski kadar ne može staviti u istu ravan sa ljekarima, koji su iznijeli teret pandemije?

"U pravu su, jer svako ko je zaposlen u zdravstvu ima svoju ulogu. Ministarstva finansija i zdravlja su se rukovodili trenutnom situacijom i htjelo je da se odvoje ljekari i sestre koji su iznijeli najteži dio u ovom vremenu pandemije, radeći dan noć, praznicima, vikendom i tako 365 dana u godini. 

Mi smo sve prigovore nemedicinskih radnika uputili navedenim resorima, da pokušaju da i njima uvećaju koeficijente, jer se zarada uvećava, ali im nijesu mijenjali koeficijente. Međutim neočekivana dešavanja na političkoj sceni dovode sada u pitanje i sve dogovoreno, plašimo se da se ne bude narušio dogovor Evropa sad. Nadam se da će se prigovori razmatrati i naći bolja rješenja i za nemedicinski dio".

* Ministarstvo zdravlja organizovaće 1. februara, povodom aktuelne situacije u bolnici Meljine, sastanak sa pedstavnicima svih relevantnih državnih institucija. Koje je po Vama najbolje rjeđenje za tu bolnicu, i kako biste prokomentarisali cjelokupnu situaciju u toj ustanovi?

"Rješenje je teško naći kada nijesu zakonski uređeni vlasnički odnosi, a pod stečajem je ista. Ginekologija je rađena doprinosima Herceg Novog i kada bi u jednoj zgradi bili interno i hirurgija, to bi bilo dobro za građane Herceg Novog. Država je tu da podrži, jer ni ovo nije rješenje da finasirate plate i dugovanja, treba tražiti dugoročna rješenja. Odlazi kadar, kako ljekara tako i sestara, a nekada je kao Vojna bolnica bila jedna od najboljih u regionu. Opstanak bolnice je vezan za konkretizaciju sudbine, jer morate ulagati u zdravstvenu ustanovu, kako u opremu, tako i u kadar. Rješenje se mora brzo naći, nije lako".