Mi.M.

Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore

Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak države ka članstvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da se ispod tog pažljivo oblikovanog jezika i diplomatskih formulacija jasno vidi da Brisel prepoznaje iste one hronične probleme na koje civilno društvo u Crnoj Gori godinama upozorava.

Kako je navela, da su institucije ozbiljnije slušale civilno društvo, dio kritika koje sada dolaze iz Brisela mogao je biti izbjegnut.

„Nadamo se da će ovaj izvještaj napokon biti shvaćen ozbiljno, ne kao potvrda propagandnog optimizma, već kao poziv da se realno sagledaju dometi i ograničenja dosadašnjih reformi“, rekla je Kovačević.

Ona je navela da je EK konstatovala da se strateški dokumenti, koji su usvojeni tokom pripreme za dobijanje IBAR-a, ne sprovode u planiranom obimu.

Kako je kazala Kovačević, u izvještaju se navodi da „neke od planiranih aktivnosti za prošlu godinu nijesu u potpunosti sprovedene“ u okviru Strategije reforme pravosuđa, a slična ocjena odnosi se i na Strategiju za borbu protiv korupcije, čija je implementacija „i dalje izazov“.

„CDT je, još prilikom usvajanja, upozoravao da su ti dokumenti nedovoljno kvalitetni i nedovoljno ambiciozni, a sada vidimo da se čak ni oni ne sprovode dosljedno i u predviđenim rokovima“, navela je Kovačević.

Ona je kazala da, u oblasti pravosuđa, EK zahtijeva da se preporuke Venecijanske komisije (VK) sprovedu bez odlaganja i ponavlja primjedbe koje su godinama poznate, ali se ne rješavaju, poput sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, prostornih i tehničkih kapaciteta pravosuđa, kao i nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa.

EK je, dodaje Kovačević, upozorila da otvorene kritike i lični napadi na vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“.

„CDT već duže vrijeme upozorava na težnju vlasti da zadrži političku kontrolu nad nezavisnim institucijama - pojavu koje je prepoznala i EK“, navela je Kovačević.

Ona je kazala da je, kada je riječ o izbornoj reformi, EK potvrdila sve ono na šta je CDT javno upozoravao tokom cijelog procesa - da je reforma sprovedena netransparentno, bez stvarnih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke VK, OSCE/ODIHR i GRECO.

Prema riječima Kovačević, iako je izborna reforma predstavljena kao važan korak ka ispunjavanju obaveza, u stvarnosti je sprovedena u žurbi i bez mišljenja stručnih tijela.

"Upravo zato danas Brisel konstatuje da izborno zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da „nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa“, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije“, dodala je Kovačević.

Ona je rekla da izvještaj jasno ukazuje i na političku i institucionalnu nestabilnost koja usporava reforme.

Kako je navela Kovačevič, iz izvještaja se jasno čita ocjena da reforma javne uprave napreduje sporo i sa nedovoljno rezultata.

„Iako se konstatuje da je novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima korak naprijed, ističe se da ne postoje precizni podaci o broju zaposlenih, njihovom angažmanu i kompetencijama, zbog čega ni ne postoji jasna slika o kapacitetima državne službe“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da je EK u izvještaju potvrdila i kritike civilnog društva koje se odnose na smanjenu transparentnost rada Vlade i neefikasan sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama, uključujući i praksu Vlade da donosi odluke putem telefonskih sjednica.

„Istovremeno, zakon o slobodnom pristupu informacijama i dalje čeka na usvajanje, dok se predmeti po ćutanju administracije gomilaju pred Upravnim sudom. Takva praksa, na koju civilno društvo neprestano upozorava, pokazuje da pravo na pristup informacijama u Crnoj Gori postoji samo formalno“, navela je Kovačević.

Ona je podsjetila da je EK u izvještaju upozorava na širenje dezinformacija, govora mržnje i radikalnog sadržaja, uz ocjenu da institucionalni odgovor ostaje slab i nekoordiniran.

„Izvještaj jasno upućuje da Crna Gora još nema održiv sistem za prevenciju radikalizacije. Posebno se ukazuje na nedostatak strategije i institucionalnu nestabilnost, jer je u tri godine imenovan četvrti nacionalni koordinator za borbu protiv ekstremizma i terorizma“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da ocjene EK da Crna Gora mora znatno ojačati reakciju na dezinformacije i govor mržnje, ubrzati usklađivanje s evropskim digitalnim i medijskim zakonima i „zatvoriti prostor za strane uticaje i informacione manipulacije“, potvrđuju višegodišnja upozorenja CDT-a o nepostojanju održivog odgovora na dezinformacije, ekstremizam i maligni strani uticaj.

U izvještaju se, dodaje Kovačević, ukazuje da Crna Gora još nije uskladila viznu politiku sa politikom EU, i podsjeća da je puno usklađivanje završno mjerilo u okviru poglavlja 24.

„Komisija traži da se to uradi „bez odlaganja“, da se ukinu izuzeća od viznog režima, koja nijesu u skladu sa EU politikama“, rekla je Kovačević, navodeći da i ovaj segment reformi Vlada sprovodi bez analize, javne rasprave i konsultacija sa stručnom i međunarodnom zajednicom.

Ona je kazala da EK konstatuje da se saradnja s civilnim društvom u Crnoj Gori uglavnom svodi na formalne konsultacije bez stvarnog dijaloga, i upozorava na primjere izjava javnih funkcionera kojima se diskredituje rad i reputacija aktivista za ljudska prava.