T.G. [ Mina ]

SAOPŠTENO NA OKRUGLOM STOLU

Država će urediti povoljan ambijent za razvoj NVO

Za punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je sistemski odgovoriti na izazove njegove nedovoljne razvijenosti i slabosti postojećeg modela državnog finansiranja.

Za punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je sistemski odgovoriti na izazove njegove nedovoljne razvijenosti i slabosti postojećeg modela državnog finansiranja.

To je saopšteno na okruglom stolu tokom javne rasprave o Nacrtu strategije saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija (NVO) za period od ove do 2026. godine i dokumentu „Identifikovani problemi i moguća rješenja budžetskog finansiranja projekata i programa NVO“, koji je organizovan u Podgorici.

Sa okruglog stola je poručeno da će država urediti povoljan ambijent za razvoj NVO, jer su one izvor znanja, ekspertiza i generator sredstava, koja se ulažu u poboljšanje kvaliteta života, prenosi PR centar.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, istakla je da država ima obavezu da uredi i stvori povoljan ambijent za razvoj NVO.

Kako je navela, odgovore na to pružaju strategija saradnje organa državne uprave i NVO za period do 2026. godine i dokument Identifikovani problem i moguća rješenja budžetskog finansiranja NVO.

„Tim prije što je u Crnoj Gori do 1. decembra prošle godine registrovano 6.314 NVO, koje su samo u 2020, prema dostupnim izvještajima, prihodovale oko 34,7 miliona EUR i zapošljavale ukupno 1.458 ljudi“, rekla je Srzentić.

Ona je kazala da je NVO sektor izvor znanja, ekspertiza i generator sredstava, koja se ulažu u poboljšanje kvaliteta života građanki i građana, kao i infrastrukture.

„Država je, zbog što bolje apsorpcije EU fondova od NVO, obezbjedila sredstva za kofinansiranje u 2020. u iznosu oko 4,5 miliona EUR”, rekla je Srzentić.

Prema njenim riječima, da bi se postigla punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je da se sistemski odgovori na izazove njegove nedovoljne razvijenosti u svim regijama, slabosti postojećeg modela državnog finansiranja i previše zahtjevno licenciranje u oblasti socijalne zaštite.

Prema utvrđenim međunarodnim pokazateljima, kako je ukazala, crnogorski NVO sektor ostaje relativno nerazvijen.

„Jedan od najvažnijih međunarodno utvrđenih pokazatelja razvijenosti NVO sektora je koliko radne snage zapošljava u odnosu na ukupan broj zaposlenih u zemlji. Prema podacima Uprave za statistiku to je 0,8 odsto“, navela je Srzentić.

Prema njenim riječima, cilj je da se pojednostavi i digitalizuje postupak osnivanja NVO i uspostavi sistematsko, statističko praćenje razvijenosti NVO sektora.

Srzentić je kazala da je strateškim dokumentima definisano da je neophodno unaprijediti normativni i strateški okvir razvoja, saradnje i finansiranja NVO u ključnim oblastima javnih politika i obezbijediti redovno mjerenje efekata javnog finansiranja NVO.

“Kao i ojačati kapacitete javne uprave za efikasno učešće NVO u pripremi i primjeni javnih politika, uspostaviti efikasnu koordinaciju međunarodne donatorske podrške NVO“, navela je Srzentić.

Vršiteljka dužnosti (v.d.) generalne direktorice
Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA programe u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marija Hajduković, istakla je da je Nacrt strategije izrađen kroz transparentan i otvoren pristup.

Ona je kazala da NVO predstavljaju snažnog partnera države u kreiranju javnih politika.

Kako je navela, prema izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu, konstatovano je da je uloga civilnog društva u Crnoj Gori prepoznata i promovisana, ali da je potrebo važeći zakonski i normativni okvir poboljšati.

“Kako bi se ojačao proces konsultacija i mehanizmi saradnje između organa državnih institucija i civilnog društva u kontekstu pristupanja EU“, dodala je Hajduković.

Ona je ukazala da, kada je u pitanju finansiranje projekata i programa, postoji samo kratkoročno, odnosno jednogodišnje finansiranje.

Hajduković smatra da bi planiranje oblasti i ciljeva na period od pet do sedam godina ojačalo kvalitet saradnje između organa državne uprave i NVO sektora.

„U analizi stanja smo prepoznali da je opalo interesovanje NVO sektora za učešće u procesu evropskih integracija, da nedostaje koordinacija donorske pomoći. Prema podacima Poreske uprave, ukupni prohodi crnogorskih NVO u 2020. godini iznosili su 34,7 miliona EUR“, rekla je Hajduković.

Kako je kazala, jedan od indikatora razvijenosti NVO sektora je procenat zapošljavanja ljudi u tom sektoru u odnosu na ukupan procenat zaposlenih u Crnoj Gori.

Hajduković je navela da je, prema trenutnim podacima, u NVO sektoru zaposleno 0,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih, dok prema komparativnoj analizi taj prosjek na globalnom nivou iznosi 3,3 odsto.

Ona je istakla da je uočen nedostatak podrške resursnim centrima i da izgradnja kapaciteta NVO nije organizovana sistematski, kao i često zavisi od odluka domaćih i stranih donora.

Ključni strateški cilj, prema riječima Hajduković, je unapređenje postojećeg strateškog normativnog okvira za dugoročno partnerstvo sa NVO u primjeni javnih politika i pružanju usluga građanima.

„Drugi strateški cilj, koji želimo da postignemo, je da osnažimo NVO kao jedan od partnera organa državne uprave”, navela je Hajduković.

Taj cilj se, kako je rekla, oslanja na potrebu smanjenja regionalnih razlika u razvijenosti NVO sektora, jačanje inovativnosti i profesionalnosti NVO sektora u pružanju usluga, jačanje unutarsektorske koordinacije NVO po uzoru na panevropske mreže.

V.d. generalne direktorice Direktorata za normativno uređenje sistema javne uprave i harmonizaciju propisa u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Danijela Nedeljković Vukčević, pojasnila je da je budžetsko finansiranje programa i projekata NVO veoma značajno pitanje koje ima direktne implikacije na preuzete obaveze države u procesu pristupanja EU.

Ona je kazala da je izmjenama Zakona o NVO od 2017. godine predviđeno minimalno izdvajanje od 0,5 odsto godišnjeg tekućeg budžeta za finansiranje programa i projekata NVO.

Nedeljković Vukčević je rekla da je u 2020. godini država izdvojila oko 0,7 odsto što je više od zakonom utvrđenog iznosa.

“U prošloj godini je procenat bio niži i kretao se oko 0,5, što znači da smo se držali zakonom propisanog minimuma“, navela je Nedeljković Vukčević.

Ona je rekla da su rezultati važnih analiza i upitnika pokazali da je postojeći model finansiranja proceduralno veoma složen i komplikovan i da finansiranje NVO nije integrisano u standardno programsko budžetiranje, kojim se postavlja finansijski okvir za sprovođenje javnih politika na nivou države.

„Prepoznali smo sljedeće izazove, a to su godišnje određivanje prioritetnih oblasti za finansiranje, obavezno učešće NVO u konkursnim komisijama, uloga nezavisnih procjenjivača i pitanje monitoringa projekata i programa NVO“, navela je Nedeljković Vukčević.

Posebnu pažnju, kako smatra, potrebno je usmjeriti na pitanje monitoringa projekata i programa NVO, zbog toga što svaka država treba da prepozna potrebu učešća NVO u svim fazama kreiranja javne politike, ali takođe i država treba da ima značajne koristi od projekata koje finansira.

Senior ekspert za podršku u pripremi nacrta strategije, Goran Forbici, rekao je da je u Nacrt straregije nastao u inkluzivnom procesu i da može da posluži kao dobar primjer.

Kako je naveo, što se tiče sadržaja, dokument je isplaniran na način da će NVO sektor u budućnosti biti još glasniji i jači i da će država moći još više da ga iskoristi kao resurs sa kojim je moguće unaprijediti kvalitet života u Crnoj Gori.

„Dodatna vrijednost Strategije je što planira direktne investicije u NVO sektor, što su prošle strategije samo u malom dijelu radile“, kazao je Forbici.