Marija Radulović, TVCG

(NE)BRIGA MCP I DRŽAVE

Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog na Karuču decenijama čeka obnovu

Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog na Karuču već decenijama čeka na obnovu. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske, u odgovoru TVCG, kažu da planiraju da u narednom periodu pristupe obnovi samo da mu osmisle namjenu. S druge strane, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nemaju način da natjeraju vlasnika da primijeni mjere zaštite, iako za nebrigu Zakon predviđa sankciju oduzimanja kulturnog dobra. Ipak, do danas nemamo nijedan slučaj oduzimanja.

U Zimovniku Svetog Petra na Karuču ništa novo, osim što buja rastinje i drvo jasena u zidovima ovog, na papiru, kulturnog blaga.

Ni nakon dva mjeseca od emitovanja priče o ugroženosti Zimovnika Svetog Petra Cetinjskog, ama baš ništa nije urađeno da se zaustavi propadanje ovog kulturnog dobra koje je čini se zaboravljeno i od vlasnika i od države.

U loše stanje uvjerila se i Petra Zdravković, arheolog iz Uprave za zaštitu kulturnog dobra.

"Slaba pristupačnost, obraslo vegetacijom, činjenica da je bez krova, objekat je postao funkcionalno neupotrebljiv i dalje propada", ističe Zdravković.

Da se brine o kulturnom dobru dužan je vlasnik, u ovom slučaju Mitropolija crnogorsko primorska. Pitali smo ih i što to ne čine.

"Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog – Vladičina kula na Karuču važan je crkveni i kulturno-istorijski objekat i Mitropolija, kao vlasnik, namjerava da pristupi obnovi kule u narednom periodu. Građevinska obnova Vladičine kule lakši je dio posla, budući da neće biti lako osmisliti njeno adekvatno predstavljanje i vrednovanje, što ne zavisi samo od Mitropolije", navodi se u saopštenju.

Od koga zavisi pitali smo i Upravu nadležnu za zaštitu kulturnog dobra.

"Krivca sad posljednjih 10 do 15 godina možemo da tražimo u nekim dešavanjima u smislu nadgoranjavanja ko će, kada će i kako će, a zakon je jasan", kaže Zdravković.

U prevodu Mitropolija bi trebalo da se obrati Upravi za odobravanja namjene objekta. S druge strane, oni tvrde žele da osmisle najbolje rješenje.

"Podsjećamo da se nešto tako nerijetko dešavalo sa sličnim kulturno-istorijskim znamenitostima. Građevinski se obnove, organizuje se narodno okupljanje, naprave se slike, izgovore se velike riječi, a već istog popodneva se stavi ključ u bravu obnovljenog objekta. Mitropolija ne želi da se ponaša na takav neodgovoran način", poručuju u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

Za one vlasnike koje ne brinu o kulturnom dobru, sankcija bi mogla biti njegovo oduzimanje, što se nikada nije dogodilo.

"Najlakše je oduzeti kulturno dobro, a što onda sa njim, mi imamo dosta njih u vlasništvu države koji se ne održavaju kako treba. Moramo otvoreno razgovarati sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara, nemamo tu privilegiju da se distanciramo od njih, jer nam neko politički ili religiozno odgovara ili ne odgovara, mi moramo prihvatiti činjenicu da su vlasnici više kulturnih dobara i da samo zajedničkim snagama možemo doći do rezultata", smatra Zdravković.

Dok se čeka dijalog, naše kulturno blago propada, već decenijama.