Gradska [ M.V. ]

U Crnoj Gori nema zvanične statistike o broju estetskih operacija

Iako u Crnoj Gori nema zvanične statistike o broju estetskih operacija, jer se većina uglavnom vrši u privatnim klinikama, interesovanje za te medicinske usluge sve je veće, kažu sagovornici Gradske TV. Iako je, kažu, ponuda raznovrsnija pacijenti – uglavnom žene, često imaju nerealne zahtjeve. Stručnjaci ih pozivaju na oprez, prije nego se odluče za takvu vrstu intervencija.

Ono je u svijetu odavno praksa – sve brojniji estetski zahvati, na koje se dominantno odlučuju žene, poput uvećanja grudi, korekcije usana i kapaka, u Crnoj Gori, sudeći po anketama muškarci ne podržavaju.

"Nikako nijesam za to, ništa ljepše nema od prirodne žene, žena nikad ne može da bude ružna“, kazao je jedan od ispitanika Gradske.

Ko može, nužno i ne mora poznavati granicu između potrebe i pomodarstva, kaže za Gradsku Spec. plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije Marinko Paunović. Dodaje da se sve više zahtjeva odbija, sa obrazloženje da su neopravdani.

"Učestali su takvi naši odgovori na prvom sastanku i na konsultacijama sa pacijentima, obično ljudi to ne mogu da vjeruju ali postoji određeni broj pacijenata, gdje mi nismo spremni da im izađemo na tom nivou u susret. Nisu svi pacijenti za hiruške intervencije, određeni pacijenti se vode nekim drugim motivima. Mi smo jednostavno ljudi profesionalci, koji te procedure izvode samo tamo gdje postoji indikacija za to“, kazao je Paunović 

Ljepota kao da nikada nije bila dostupnija. Usljed povećane potrebe za estetskim zahvatima i ponuda je sve raznovrsnija. Ipak, ishod može biti nedostatak autentičnosti, te potpuna jednoličnost ženske populacije, ističe doktor sudske medicine, Nemanja Radojević

"Ja vjerujem da će u nekoj, ne tako dalekoj budućnosti doći do jedne paradoksalne situacije gdje će velika većina ženskog pola početi da liči jedna na druge i da će nam onda postati zanimljivo  samo ono što je prirodno, neobično“, dodao je.

Sa stručnog stanovišta, upoređivanje sa idealnom slikom žene koju sve češće plasiraju mediji, može u krajnjem dovesti i do potpunog nezadovoljstva, ističe psihološkinja Stela Burzanović.

"Estetska hirurgija može biti odbrambeni mehanizam, ali time ću ja nadomjestiti moje nezadovoljstvo, moje nedostatke, ali kada ostanemo sami sa sobom ne gledamo se konstantno u ogledalo, i ako mislimo da ćemo na taj način nadoknaditi nezadovoljstvo, nećemo“, smatra Burzanović.

Na kraju, komplikacije prilikom hiruških procedura poput uvećanja ili redukcije dojki, abdominoplastike, korigovanje kapaka ili prominentnih ušnih školjki, mogu biti kobne po život, upozoravaju stručnjaci.

"Dakle, to je moguće, prosto zbog vjerovatnoće i statistike vrlo je moguće da će se nekad to i kod nas desiti i ne mora to uopšte da bude ljekarska greška, već zato što činjenica je da ni jedna hiruška intervencija nije apsolutno bezazlena i apsolutno sigurna“, zaključio je Radojević.

Bila potreba ili pomodarstvo, estetska hirurgija u Crnoj Gori sve više napreduje, pa su i zahtjevi za podmlađivanje lica i tijela sve brojnini. Ipak, stručnjaci upozoravaju na rizik koji nosi svaki hiruški zahvat – ako ne proizilazi iz zdravih motiva i potrebe, ne treba ih raditi. U suprotnom, poručuju, gubi se ono najznačajnije –  autentičnost u sjaju nesavršene prirodne ljepote.