M.D.

Institucionalni kapaciteti i povjerenje građana i dalje izazov na putu ka EU

Crna Gora na putu ka EU postigla je značajan napredak u normativnom okviru i pregovaračkom procesu, ali ključni izazovi ostaju u oblasti institucionalnih kapaciteta, sprovođenja reformi i jačanja povjerenja građana, zaključeno je na panelu pod nazivom Trenutni proces i obaveze Crne Gore na putu ka EU, koji je održan danas u Ulcinju u sklopu prvog modula Škole političkih studija, pod nazivom „EU u praksi - šta nas zaista čeka?“.

Učesnici na panelu bili su Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Biljana Papović, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Jelena Grdinić, generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ocijenio je da će Crna Gora uspjeti da ispuni normativni dio obaveza u okviru Poglavlja 27 kroz usvajanje zakona, strategija i podzakonskih akata, ali da su infrastrukturni projekti mnogo veći izazov.

„Za njih će biti neophodna prelazna razdoblja, čije trajanje će zavisiti od naše pregovaračke vještine,“ naglasio je ministar.

Posebno se osvrnuo na primjer Botuna, ističući da je to pokazatelj koliko je važno raditi na osvješćivanju građana i donošenju odluka zasnovanih na činjenicama. „Mnogo se radilo na zbunjivanju i uzbunjivanju javnosti u Zeti, i sada to predstavlja veliki izazov. Botun je pokazao da je sazrijevanje svijesti o značaju zaštite životne sredine spor proces, i to je polje na kojem najviše moramo raditi,“ poručio je Ćulafić.

Govoreći o prioritetima, ministar je naglasio da su pitanja otpadnih voda i primarne selekcije otpada među najzahtjevnijima, kako sa infrastrukturnog tako i sa finansijskog aspekta. „Država do sada nije dovoljno radila na primarnoj selekciji otpada jer su potrebna velika ulaganja. To mora biti fokus planiranja budžeta u narednom periodu,“ kazao je Ćulafić, dodajući da je za uspjeh ključna komunikacija sa građanima i intenzivniji dijalog na lokalnom nivou.

Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović, kazala je da se očekuje da predstojeći Izvještaj o napretku Crne Gore potvrdi postignute rezultate, ali i jasno ukaže na preostale izazove.

„Ono što dobijamo kao ocjene iz Brisela i naše ambicije sada se podudaraju. U izvještaju će biti konstatovano ono što je urađeno, ali i podvučeno ono što još ostaje pred nama,“ istakla je ona.

Ona je navela da državna administracija na svim nivoima odgovara na “domaće zadatke” bez obzira na to koja je politička partija na čelu resora te da tu ne postoje kočnice u smislu političke volje.

Prema njenim riječima plan sa Briselom postoji kako da se pregovori završe do 2026. godine, navodeći 2027. kao izbornu godinu i da ne možemo očekivati od donosioca odluka istu volju za finalizacijom evropskog puta.

Takođe, ona je navela da trenutno u ovom procesu postoje politički izazovi.

“Imamo neki novi talas imenovanja koja treba da se dese, od Ustavnog suda, do situacije sa Centralnom bankom koja je složena. Kako će se Parlament ponijeti prema tome i koliko će biti izazova ne možemo reći”, kazala je Papović.

Generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jelena Grdinić, podsjetila je da Poglavlja 23 i 24 imaju po tri završna mjerila, sa brojnim indikatorima koje je neophodno ispuniti.

„Normativna aktivnost sada je manje u fokusu. Sada se očekuju konkretni rezultati, a oni zavise od velikog broja institucija – tužilaštva, sudstva, ministarstava,“ kazala je ona.

Grdinić je pojasnila da je u toku analiza svega što još nije realizovano, šta zahtijeva kontinuitet i koje institucije se moraju dodatno aktivirati, uz obezbjeđivanje potrebnih resursa i sredstava. Istakla je da najveći izazovi trenutno leže u administrativnim kapacitetima i institucionalnim nedostacima, koji usporavaju realizaciju aktivnosti i pored postojanja političke volje.

Kada je riječ o presudama za korupciju na visokom nivou, Grdinić je naglasila složenost tih postupaka. „Jedna optužnica obuhvata veliki broj optuženih lica, a nemamo sudnice koje mogu da podrže takve predmete. Uz to, Zakonik o krivičnom postupku pisan je prije nego što su se pojavili ovakvi slučajevi,“ upozorila je.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, kazao je da dio društva ulazak Crne Gore u EU vidi kao šansu da se konačno uspostavi stabilan sistem, ali da političke partije često propuštaju da pokažu odgovornost.

„Kad god Crna Gora napravi jedan ili dva koraka ka EU, političke strukture pokušavaju da taj napredak neutrališu ili vrate unazad. Najveći problem je što političari vlast doživljavaju prvenstveno kao način da grade svoju partijsku bazu,“ istakao je on.

Milovac je ocijenio da će, zbog geopolitičkih okolnosti i interesa EU, Crna Gora vjerovatno postati članica Unije, ali da to neće automatski riješiti unutrašnje probleme.

„Neće se ništa presudno promijeniti 2028. godine – naši izazovi će ostati, uključujući i ekološke probleme. Teško da ćemo do 2026. dovesti zakonodavni okvir na nivo da konačno služi građanima,“ upozorio je Milovac.

Govoreći o reformama pravosuđa, posebno je ukazao na potrebu za vetingom u sudstvu.

Podsjetio je na slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, navodeći da je to snažan argument za pokretanje procesa provjere.

„Imamo pravo da sumnjamo da je svaki sudija bio unutar njene mreže. Ona je bila dugo u pravosuđu i na pozicijama gdje je mogla da utiče na one koji su bili pogodni za pritisak,“ kazao je Milovac, dodajući da je prvi korak ka vetingu formiranje specijalnog suda i angažman stručnih timova za složene slučajeve.