B.B.

Izvještaj GRETA: Za četiri godine 67 žrtava trgovine ljudima

U Crnoj Gori je od 2021. do 2024. godine zvanično identifikovano 67 žrtava trgovine ljudima, od čega su 79 odsto bila djeca. Najčešći oblici eksploatacije su bili prinudno prosjačenje, prisilni brak i seksualna eksploatacija, a žrtve najčešće iz romske i egipćanske zajednice, navodi se u novom izvještaju Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA).

Broj zvanično identifikovanih žrtava, ocjenjuju eksperti GRETA, rastao je iz godine u godinu - pet ih je bilo u 2021, 16 u 2022, 18 u 2023. i 28 u 2024.

U izvještaju se navodi da su pripadnici romske i egipatske zajednice, posebno žene i djeca, lica bez državljanstva, migrantski radnici i tražioci azila, posebno ranjivi na trgovinu ljudima u Crnoj Gori.

Crna Gora je zemlja porijekla, odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima, konstatuju u izvještaju, a broj migrantskih radnika iz trećih zemalja u Crnoj Gori se povećao zbog rastućeg nedostatka radne snage.

GRETA smatra da bi vlasti trebalo da smanje zavisnost migrantskih radnika od svojih poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje im omogućavaju da promijene poslodavce, uspostavljanjem bezbjednih mehanizama prijavljivanja i obezbjeđivanjem dostupnosti prevodilaca za jezike koje strani radnici obično govore tokom inspekcija.

"Crnogorske vlasti trebalo bi da preduzmu korake kako bi spriječile tražioce azila i izbjeglice da postanu žrtve trgovine ljudima, poboljšanjem njihovog pristupa tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti. Štaviše, GRETA poziva crnogorske vlasti da povećaju ljudske i finansijske resurse centara za socijalni rad kako bi se osiguralo da se djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci pruži adekvatna zaštita od strane zakonskih staratelja", navode u izvještaju.

Dodaju da iako se primjećuju mjere preduzete za rješavanje ranjivosti romske i egipatske djece na trgovinu ljudima, izvještaj naglašava potrebu za daljim naporima u rješavanju njihovog siromaštva i socijalne isključenosti, i da se osigura da osobe koje su u riziku od apatridije imaju potpun pristup postupcima civilne registracije.

"GRETA pozdravlja multidisciplinarni pristup identifikaciji žrtava u Crnoj Gori, koji je nezavisan od pokretanja krivičnog postupka. Ipak, GRETA smatra da crnogorske vlasti treba da obezbijede da se uspostavi odgovarajuća procedura za identifikaciju žrtava trgovine ljudima među ilegalnim migrantima i tražiocima azila, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu, od strane granične policije i u prihvatnim centrima. Pozdravljamo otvaranje određenog državnog skloništa za djecu žrtve trgovine ljudima, ali GRETA je zabrinuta zbog kontinuiranog odsustva skloništa za muške žrtve trgovine ljudima. Shodno tome, GRETA poziva vlasti da obezbijede dostupnost smještaja za muške žrtve i transparentnost procesa odobravanja i oduzimanja licenci za nevladine organizacije koje vode skloništa", navode u izvještaju.

Istiiču da su crnogorske vlasti naglasile sve veću ulogu interneta u regrutovanju i eksploataciji žrtava, pri čemu su djeca posebno ranjiva.

Pozvali su vlasti da razviju dalje mjere za sprječavanje trgovine ljudima putem IKT-a, uključujući izgradnju kapaciteta i digitalne alate za sprovođenje proaktivnih istraga, i da unaprijede saradnju sa IKT kompanijama i internet provajderima.

Preporuke GRETA-e su garantovati efikasan pristup nadoknadi štete za žrtve trgovine ljudima, punim korišćenjem zakona o oduzimanju i konfiskaciji imovine stečene krivičnim djelima i stupanjem na snagu Zakona o naknadi štete žrtvama nasilnih krivičnih djela, osigurati da kad god postoje osnovani razlozi za vjerovanje da je strani državljanin žrtva trgovine ljudima, dotična osoba ima pristup periodu oporavka i razmišljanja; proaktivno istražiti slučajeve trgovine ljudima i osigurati da policiji i tužilaštvu budu na raspolaganju dovoljni ljudski i finansijski resursi.