V.N.

Muk: Proces smjene VDT-a složen i vjerovatno osuđen na propast

Pokretanje inicijative za smjenu vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića je složen proces i vjerovatno osuđen na propast, kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk, dodajući da je opravdano od VDT-a tražiti da odgovori zahtjevima javnosti.

Muk je agenciji MINA rekao da postoji ustavna i zakonska mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje VDT-a, ali je taj postupak složen i vjerovatno osuđen na neuspjeh.

„Prije svega zato što je između inicijative poslanika i konačne odluke o razrješenju potrebno pribaviti šest glasova članova Tužilačkog savjeta (TS) za utvrđivanje predloga Skupštini za razrješenje VDT-a“, kazao je Muk.

On je naveo da TS danas radi sa, uz samog VDT-a, pet državnih tužilaca i predstavnikom Ministarstva pravde, ali bez predstavnika NVO, Advokatske komore i dva ugledna pravnika.

“U takvoj konstelaciji trenutnih snaga, nije moguće očekivati šest glasova za takav predlog“, dodao je Muk.

On je poručio da sve treba da zabrine što se VDT, koji je dobio podršku da konačno kaže kakvo je stanje u državnom tužilaštvu, „odlučio za politiku birokratskog kontinuiteta, koju proglašava za mjeru nezavisnosti tužilaštva“.

„Opravdano je od VDT tražiti da odgovori zahtjevima javnosti, civilnog društva i skupštinskih odbora, sa više transparentnosti i odgovornosti“, rekao je Muk.

On je dodao i da skupštinski odbori imaju pravo da traže posebne izvještaje, a VDT obavezu da ih dostavi i da učestvuje na sjednicama nadležnih odbora.

Komentarišući stanje u pravosuđu i njegovu ulogu u predstojećem dijelu evropske agende, Muk je ocijenio da značajan rad i rezultati Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) nijesu u dovoljnoj mjeri ispraćeni efikasnim suđenjima i presudama.

„Neophodno je da optužnice budu provjerene na sudu i da dobiju epilog kroz osuđujuće ili oslobađajuće presude“, kazao je Muk.

On smatra da Vlada, Skupština i Sudski savjet nijesu dovoljno uradili u prethodnih pet godina, ni u pogledu unapređenja efikasnosti suđenja, ni u pogledu broja sudnica i organizacije suđenja, niti blagovremenog izbora sudija.

„Određeni pomaci su relativno novijeg datuma i tek treba da vidimo njihove krajnje efekte“, dodao je Muk.

On je podsjetio da se tri godine nakon zaključaka Vlade o premještanju SDT-a u zgradu stare vlade, tek sada ušlo u fazu tendera za adaptaciju tog objekta, a SDT i Specijalno policijsko odjeljenje su i dalje u starim, neadekvatnim prostorijama.

„Trajno oduzimanje imovine stečene kriminalom i dalje isključivo zavisi od pravosnažnih presuda kojih nema i još dugo ih neće biti. Nije uspostavljen alternativni pravni okvir za konfiskaciju nezakonito stečene imovine“, ukazao je Muk.

On je rekao da će do kraja ove i tokom iduće godine vjerovatno biti donijet određeni broj prvostepenih presuda, kao i da će SDT vjerovatno izaći sa novim optužnicama u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije.

„Međutim, ne bi me iznenadilo da se proces u poglavljima 23 i 24 okonča zaključkom o nekoj vrsti postpristupnog monitoringa u oblasti vladavine prava, kakav je bio u slučaju Rumunije i Bugarske“, naveo je Muk.

Komentarišući potencijalne izmjene za nove članice Evropske unije (EU), on je podsjetio da nakon što se okonča proces pregovora, slijedi faza ratifikacije ugovora o pristupanju u parlamentima država članica, ili čak u nekim zemljama putem nacionalnih referenduma, čiji su ishodi neizvjesni.

“Na kraju, entuzijazam Crne Gore i Evropske komisije, zajedno sa ukupnim pozitivnim rezultatima pregovaračkog procesa, mogao bi se sukobiti sa voljom jedne ili više država članica EU, čak i ako njihove vlade podrže pristupanje Crne Gore“, naveo je Muk.

On smatra da otvaranje diskusije o privremeno ograničenom članstvu za nove članice pokušava da unaprijed odgovori na otpore proširenju prisutne u pojedinim članicama EU.

Muk je rekao da će Crna Gora, Vlada, parlament i civilno društvo morati da ulože dodatne napore da razumiju sve aspekte te situacije, kao i komunikacije koje se vode unutar EU i među zemljama članicama.

„Kao što je i ubrzano proširenje rezultat geopolitičkih okolnosti, tako je i ideja o ograničavanju prava novih članica izraz geopolitičkih briga i iskustava i aktuelnih izazova na relaciji Brisel - pojedine države članice“, kazao je Muk.

U toj situaciji, kako je poručio, Crna Gora treba da artikuliše jasne političke stavove i da ih na mjestima odlučivanja u EU i ključnim zemljama članicama prenese na odgovarajući diplomatski način.

Govoreći o stabilnosti izvršne vlasti, Muk je rekao da je Vlada stabilna, jer je podržana od velikog broja poslanika, odnosno političkih partija.

Prema njegovim riječima, takva podrška u parlamentu uslovljena je veličinom Vlade, odnosno brojem ministarstava i političkih imenovanja.

„Za takav glomazni aparat neophodan je funkcionalan sistem komunikacije i koordinacije, koji očigledno izostaje. To je, prije svega, odgovornost predsjednika Vlade i potpredsjednika, koji su dužni da usklađuju rad Vlade i srodnih resora“, naveo je Muk.

On smatra da premijer mora da obezbijedi stalne političke konsultacije sa predsjednikom države i Skupštine, počev od već hronično otvorenih pitanja značajnih imenovanja u diplomatskoj mreži pa nadalje.

„Očigledne su razlike u rezultatima među pojedinim resorima, dok se na mnogim mjestima radi malo i sporo. Nije zaživio od premijera obećani sistem ocjenjivanja rada i rezultata ministara“, rekao je Muk.

On je dodao da nije zaživjela ni veća transparentnost u radu i zakonodavnom procesu.

„Dok se čak i dostignuti standardi otvorenosti isključuju kroz sporne međunarodne sporazume“, naveo je Muk.

On je kazao da je neophodno uvažiti preporuke Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije o stanju javnih finansija i raditi na ograničavanju, racionalizaciji i optimizaciji troškova, uključujući zapošljavanja u javnom sektoru.