P. R. [ Mina ]

"Pooštriti kazne za napade na novinarke, poslanice i civilne aktivistkinje"

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) pokrenulo je inicijativu da se u Krivični zakonik Crne Gore unesu odredbe kojima bi se pooštrila kazna za napade na novinarke i druge žene koje se bave poslom od javnog interesa, a koje su meta napada i prijetnji zbog profesionalne orijentacije.

Iz DPNCG su, podsjećajući da je Krivični zakonik u proceduri izmjena, kazali da su inicirali da napadi na novinarke, poslanice i civilne aktivistkinje budu kvalifikovani kao oblik krivičnog djela govor mržnje.

Oni su kazali da su o inicijativi razgovarali sa ministrom pravde Bojanom Božovićem i generalnom direktoricom Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelenom Grdinić.

“Postignuta je načelna saglasnost oko toga da bi rješenje moglo biti da se "profesionalna orijentacija" uvrsti kao jedan od potencijalnih osnova kvalifikovanog oblika krivičnog djela govor mržnje, u smislu prepoznavanja lica koja obavljaju poslove od javnog značaja”, naveli su iz DPNCG.

Zvaničnici Ministarstva pravde uvjerili su ih, kako su kazali, da će inicijativa biti ozbiljno uzeta u razmatranje i podsjetili da je Krivični zakonik na ekspertizi u Evropskoj komisiji.

Kako su pojasnili iz DPNCG, inicijativu su pokrenuli uz podšku poslanica opozicije Aleksandre Vuković Kuč i Milene Vuković, kao rezultat panela “Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, koji je održan 3.jula.

“Povod inicijative je da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama bilo adekvatno kažnjeno”, pojasnili su iz DPNCG.

Oni su podsjetili da je veoma izražen opasan govor mržnje prema poslanicama, civilnim aktivistkinjama i drugim ženama koje su u javnoj sferi, navodeći da smatraju da bi i ti slučajevi trebalo biti strogo kažnjavani kako bi država zaista poslala poruku da ne toleriše ovu vrstu nasilja.

“Posljednjih godina primjetan je rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija. To potvrđuju i statistički podaci i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke”, naveli su iz DPNCG.

Kako su dodali, njihovo istraživanje, koje će biti predstavljeno narednog mjeseca u okviru posebnog dokumenta koji se tiče napada na novinare, pokazalo je da se, od 26 predmeta formiranih u posljednje dvije godine, u Državnom tužilaštvu 14 odnosi na novinarke.

Iz DPNCG su kazali da sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka, od kojih se osam tiču novinarki.

“A donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke”, kaže se u saopštenju.

Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja prošle godine deset odnosilo na novinarke.

“A od 20 ove godine, zaključno sa 20.oktobrom, 13 se tiče novinarki”, kazali su iz DPNCG.

Oni su podsjetili da je Crna Gora, kao članica Savjeta Evrope (SE), dužna da poštuje njegove konvencije, uključujući i Instambulsku.

Kako su pojasnili, preporukom SE o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao “svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa”.

“Kada su u pitanju novinarke cilj je da se one zastraše kako bi prestale da istražuju i izvještavaju, a da se poslanice i civilne aktivistkinje ućutkaju”, zaključili su iz DPNCG.