Ojgen Tajze  [ DW ]

01. 12. 2022. 13:26

Holodomor je bio genocid – jasan signal Staljinovom nasledniku u Kremlju

„Tragedija“, „velika glad“ ili „genocid“. Kad se radi o Holodomoru, umiranju od gladi između četiri i sedam miliona ljudi u Ukrajini pre 90 godina, odabir pojma nije samo naučno ili političko, već prije svega pitanje svjetonazora. Kad Moskva govori isključivo o „gladi“ ili „tragediji“, time se uljepšava stravični zločin kao kolateralna šteta Staljinove kolektivizacije poljoprivrede. To je više nego samo eufemizam. To je zločinačka laž koju Kremlj uporno zastupa na međunarodnoj pozornici.

Poslednji put je Moskva u tome bila uspješna 2003. kad je pojam „tragedija“ ušao u radni dokument Ujedinjenih nacija povodom 70. godišnjice masovnog ubistva glađu. Otada je Kijev mnogo toga učinio kako sjećanje na žrtve Holodomora, kako se to masovno ubistvo zove na ukrajinskom, ne bi bilo omalovažavano raznim eufemizmima. Ti ljudi nijesu umrli zbog suše ili neke političke greške. Oni su morali da umru, jer su bili ukrajinski seljaci koji su voljeli slobodu, a kojima Kremlj nije vjerovao.

Glad kao oružje jednog tiranina

Time što je milione ljudi glađu otjerao u smrt, diktator Staljin imao je dva cilja: da uništi ukrajinski identitet, čija kičma su bili seljaci u „evropskoj žitnici“ i da istovremeno izvozom konfiskovanog žita dođe do deviza potrebnih za industrijalizaciju. Dok je ukrajinsko stanovništvo na selu umiralo od gladi, u gradovima su građene fabrike. Iz svih krajeva Sovjetskog Saveza radnici su dovođeni u nove industrijske centre – budući proleteri, „novi sovjetski ljudi“, bez nacionalnog identiteta.

Još prije 70 godina, pravnik Rafael Lemkin je taj zločin nazvao genocidom. On, koji je preživio Holokaust, istraživao je masovno ubijanje Jevreja u Evropi. Lemkin je u međunarodnom pravu formulisao pojam „genocida“ kao masovno ubistvo ljudi neke nacionalnosti, neke etničke ili rasne pripadnosti. Lemkin je Holodomor nazvao genocidom prije svega zato što je masovno ubijanje ukrajinskih seljaka glađu bio vrhunac istrebljenja Ukrajinaca u sovjetskom carstvu, a ne njegov početak. Prije toga je bilo masovnih strijeljanja ukrajinskih intelektualaca – književnika, naučnika, učitelja.

-pročitajte još: Preživjela je Holodomor, želi da doživi i pobjedu Ukrajine

Prošlo je vrijeme izgovora

Decenijama je politika u Berlinu odbijala da taj masovni zločin nazove genocidom. Još 2018. se Njemačka priključila izjavi UN u kojoj se govorilo o „vještačkoj gladi“. Obrazloženje je bilo potpuno formalne prirode: ne želimo da koristimo riječ genocid za događaje iz 1930-ih godina, jer je taj pojam međunarodno-pravno utvrđen tek 1951. Aktuelna odluka Bundestaga najkasnije sada razotkriva da je taj stav bio jeftin izgovor. Prijateljstvo sa Ukrajinom, koje ne smije da naljuti Rusiju, decenijama je bila mantra njemačke politike.

Tek 24. februara 2022, kada je Evropu potresla ruska agresija na Ukrajinu velikih razmjera, u Berlinu je počelo da se mijenja mišljenje. Najprije su mediji morali da izvještavaju o ratnim zločinima i zvjerstvima ruske soldateske u Ukrajini, najprije su nepoznati počinioci morali da eksplozivnom napravom oštete gasovod Sjeverni tok, prije nego što je „vještačka glad“ konačno postala genocid. Time je Njemačka u suočavanju sa staljinističkim zločinima konačno stigla tamo gdje je mala Estonija bila još 1993. godine.

Njemci, kao ni jedna druga nacija, znaju koliko je važno sjećati se žrtava masovnih ubistava i imenovati počinioce tih zločina. Odluka Bundestaga čini Holodomor dijelom evropske kulture sjećanja. Ta kultura je noseći stub kodeksa vrijednosti čitavog kontinenta. To je važan znak solidarnosti i poštovanja prema ukrajinskom narodu, koji je ponovo suočen s moskovskim terorom. Danas Kremlj ubija Ukrajince raketama i dovodi ih u životnu opasnost tako što im na početku zime uništava snabdijevanje strujom i toplotnom energijom. To se događa iz istog razloga zbog kojega je Moskva prije 90 godina Ukrajince ubijala glađu.

Signal gospodaru Kremlja

Označavanje Holodomora genocidom važan je signal i Vladimiru Putinu. Jednoga dana će istoričari, političari, a možda i sudije da vrjednuju njegov zločinački rat protiv Ukrajine. Bundestag sad poziva Saveznu njemačku vladu da se suprotstavi lažnim narativima Moskve i nastavi da podržava Ukrajinu. Paralele između Holodomora, njegovog negiranja od strane Rusije i sadašnjih ruskih ratnih zločina, u rezoluciji Bundestaga su isto tako važni, kao i označavanje Holodomora genocidom. A sjećanje na žrtve tih zločina pokazuje i sličnost između Putina i Staljina: ni jednom ni drugom ljudski životi ne vrijede ništa.

Raščišćavanje stvari oko Holodomora istovremeno je i odgovor onima u Njemačkoj koji zbog rekordne inflacije i eksplozije cijene gasa sve glasnije traže mirovne pregovore Kijeva i Moskve. Kao da se Kremlju radi samo o geopolitici ili pristupu Ukrajine NATO, koji navodno predstoji, a ne o ponovnom pokušaju da se ukrajinska nacija uništi.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.