Dijana Roščić (izvor: ARD)  [ DW ]

26. 07. 2025. 09:20

Zašto roditelji u Njemačkoj traže kraće školske raspuste?

Njemački Savez roditelja kritikovao je veliki broj dana školskih raspusta. „Period raspusta je za mnoge porodice organizacioni i finansijski izazov“, rekla je zamjenica predsjednika, Aline Zomer-Noak, za Redakcijsku mrežu Njemačke.

Šest nedjelja letnjeg raspusta teško se uklapa sa prosječnih 30 dana godišnjeg odmora – „posebno za samohrane roditelje ili one bez porodične podrške“, kaže Zomer-Noak. Raspusti nisu samo fusnota u kalendaru, već za mnoge porodice najteži period godine – organizaciono, emotivno i finansijski.

Učenici protiv kraćih raspusta

S druge strane, kraći raspusti nisu opcija za generalnog sekretara Saveza učenika Njemačke, Kventina Gertnera: „To je pogrešno rješenje za vrlo realan problem“, rekao je. „Mnoge porodice ne mogu da priušte da jedan roditelj smanji radno vrijeme ili ostane kod kuće samo zato što su raspusti i neko mora da pazi na djecu.“

Njegov predlog: kvalitetna organizovana briga o djeci tokom raspusta. „Škole bi mogle da sarađuju sa omladinskim centrima, sportskim klubovima ili drugim vanškolskim partnerima. Važno je da tokom raspusta postoji neka forma brige o djeci koja je kvalitetna i pedagoški vrijedna“, kaže Gertner.

Posebna pravila za Bavarsku i Baden-Virtemberg

U pozadini je i debata o dugogodišnjem posebnom pravilu za Bavarsku i Baden-Virtemberg. Učenici u tim pokrajinama posljednji počinju ljetnji raspust.

U Bavarskoj nastava ove godine traje sve do 31. jula, u Baden Virtembergu tada počinje raspust. Đaci u Tiringiji i Saksnoiji su na raspustu od 28. Juna i 11 avgusta su ponovo u klupama.

Ministarka obrazovanja Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW), Dorote Feler, nedavno je zatražila promjenu tog pravila. „I NRW bi voljela da nekad ima kasniji početak raspusta“, rekla je političarka iz CDU-a za medije.

I iz drugih pokrajina stižu slične kritike. Tako je, na primjer, šef poslaničke grupe CDU-a u Tiringiji, Andreas Bil, rekao:

„Naša pravila o školskim raspustima su iz prošlog vijeka. Treba nam moderno, pravedno rješenje koje se prilagođava potrebama porodica, škola i privrede – a ne tradiciji staroj decenijama.“ U Tiringiji su ljetnji raspusti ove godine počeli već u junu i završavaju se u avgustu.

Premijer Bavarske, Markus Zeder, odbacio je zahtjeve za promjenom: „Imamo svoj raspored raspusta, to je dio DNK Bavarske“, rekao je lider CSU-a, odbijajući kritike.

Međutim, i Bavarski savez roditelja ukazuje na problem sa čuvanjem djece tokom raspusta. Nije toliko bitan tajming raspusta. „Po mišljenju naših članova, rasprava o terminu raspusta je suvišna“, rekao je Florian Ešstrut, predstavnik BEV-a u Savezu roditelja.

Ko odlučuje o školskim raspustima i na osnovu kojih pravila?

U osnovi, svaka pokrajina u Njemačkoj sama odlučuje o terminima školskih raspusta. Međutim, za ljetnji raspust postoji dogovor između pokrajina koji se pravi unaprijed, na više godina. Trenutni dogovor važi do 2030. godine.

Pokrajine su podijeljene u pet grupa koje se smjenjuju u terminima ljetnjih raspusta, u periodu između 20. juna i 15. septembra. Time se izbjegavaju gužve na autoputevima i prevelik pritisak na turistički smještaj, a turistički sektor može bolje da planira kapacitete.

Kod planiranja raspusta tokom cijele godine uzimaju se u obzir i pedagoški kriterijumi: na primjer, da poslije Uskrsa i Duhova ima dovoljno vremena za pripreme i testove, da nastava traje u kontinuitetu po šest nedjelja i da polugodišta budu približno jednako duga.

Zašto Bavarska i Baden-Virtemberg ne učestvuju u rotaciji

Bavarska i Baden-Virtemberg čine petu grupu, ali se ne pridržavaju rotacionog sistema. Njihovi ljetnji raspusti su uvijek u približno istom terminu. Razlog: u tim pokrajinama su Duhovski praznici (Pfingstferien) kasni i traju duže nego u drugim djelovima Njemačke. Kasniji početak ljetnjeg raspusta sprečava da se školska godina „zgusne“ i omogućava zdrav ritam između škole i odmora.

Jedan od istorijskih razloga bio je i taj što je tokom žetve (početkom septembra) bila potrebna i pomoć djece – ali to danas više nije relevantno.

Zahvaljujući kasnijem početku raspusta, ove dvije južne pokrajine imaju i finansijsku prednost, kaže Jirgen Šmude, profesor turizma sa Univerziteta Ludvig Maksimilijan u Minhenu. Cijene u ranoj postsezoni (od početka septembra) su niže i do 20%, a i nije više gužva kao u špicu sezone.

Paprene kazne

Roditelji često pokušavaju da izbjegnu gužve i visoke cijene putovanja tako što djecu ranije izvode iz škole ili produžavaju raspust, ali to može imati ozbiljne posljedice. Škole prijavljuju takve izostanke, a lokalne vlasti pokreću postupke. U nekim slučajevima, kao na aerodromu u Memingenu, policija je otkrila djecu koja su bila lažno prijavljena kao bolesna, a roditelji su kažnjeni.

Porodice koje bez odobrenja škole putuju neposredno prije ili poslije školskih raspusta krše zakon o obaveznom pohađanju škole, što se u Njemačkoj tretira kao prekršaj. U zavisnosti od pokrajine, kazne mogu biti visoke – do 1.500 eura po detetu, i to za svakog roditelja posebno. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, na primjer, kazne se kreću od 300 do 1.000 eura, dok u drugim pokrajinama mogu uključivati i dodatne mjere, pa čak i zatvorske kazne u težim slučajevima 1.

Dakle, iako je putovanje van sezone primamljivo, neovlašćeno odsustvo iz škole može skupo da košta – i finansijski i pravno.