Nik Martin  [ DW ]

18. 09. 2025. 15:32

Da li je Evropska unija spremna za zimu?

Jesenja svježina polako se širi Evropom, nagovještavajući oštru zimu. Srećom, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, zalihe gasa u Evropskoj uniji iznose nešto više od 80 odsto (stanje od 15. septembra 2025.) — što je manje u odnosu na 90 odsto iz prethodnih godina, ali bolje nego 2021. godine. Dakle, da li nas ove zime očekuje toplotna sigurnost ili energetska neizvjesnost?

Nakon što su zemlje EU diverzifikovale energetske izvore poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022. okrenule su se tečnom prirodnom gasu (LNG) iz Norveške, Sjedinjenih Američkih Država i Katara, dok su paralelno nastavile da povećavaju udio obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu energiju i vjetroenergiju.

Zahvaljujući dodatnim kapacitetima u protekle dvije godine, EU je uspjela da skoro u cjelosti popuni zalihe gasa do septembra, što je stvorilo dodatnu rezervu za najhladnije mjesece u godini.

Očekuje se da će zalihe ostati stabilne i tokom ove zime.

Trka za punjenje skladišta manje dramatična

Pošto se EU više ne nalazi u akutnoj energetskoj krizi, Brisel dopušta članicama dodatni rok — do 1. decembra — da po potrebi dostignu 90 odsto kapaciteta skladišta. Međutim, prošle zime Evropa je potrošila više rezervi nego obično, pa je višak bio manji od očekivanog.

Petras Katinas, energetski analitičar iz Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, izjavio je da trenutni nivoi skladištenja i alternativni izvori snabdijevanja pružaju "solidan štit" protiv prekida u snabdijevanju. „Međutim, brza povlačenja i vremenske oscilacije i dalje mogu izazvati privremene skokove cijena ili lokalizovane nestašice“, rekao je za DW.

Uz unutrašnju otpornost EU, globalna stabilnost ponude i stabilne cijene dodatno jačaju energetsku pripremljenost EU za zimu. Prema riječima Toma Marzek-Menzera iz konsultantske kuće Wood Mackenzie, globalna ponuda energije je porasla ove godine, dok je potražnja — naročito za gasom — vjerovatno oslabljena. „To je u velikoj mjeri doprinijelo ponovnom punjenju evropskih skladišta tokom ljeta, koje i dalje ide dobrim tempom", rekao je on.

Trampove carine stvaraju novu neizvjesnost

Uprkos svemu, EU ostaje ranjiva na geopolitičke potrese, posebno one izazvane Trampovim carinama. Predsjednik SAD Donald Tramp vrši pritisak na Brisel da uvede sankcije kupcima ruske energije, tvrdeći da bi to dodatno finansijski iscrpilo Moskvu i ubrzalo okončanje rata koji traje tri i po godine.

Prošle nedjelje, američki ministar finansija Skot Besent pozvao je EU i zemlje G7 da se pridruže Vašingtonu u uvođenju „značajnih" carina Kini i Indiji zbog njihovih energetskih dogovora s Moskvom. Tramp je poručio Briselu da bi SAD „preslikale" takve carine, pri čemu se razmatra stopa od 100 odsto. On je već uveo carine od 50 odsto Indiji — 25 odsto je osnovna stopa, plus dodatnih 25 odsto zbog dogovora iz 2022. o kupovini ruskih energenata po sniženim cijenama.

Kina, koja je takođe povećala kuvoz ruskih energenata, ima znatno jaču pregovaračku poziciju naspram Sjedinjenih Država, pa Tramp još nije predstavio konkretne planove za carine prema drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji, dok su pregovori u toku.

Ukinut gasni tranzit kroz Ukrajinu — bez većeg efekta

Isticanje ugovora o tranzitu gasa između Ukrajine i Rusije 1. januara predstavlja još jedan element geopolitičkog pritiska na snabdijevanje Evrope energijom. Odluka Kijeva da ne produži sporazum imala je i cilj da prekine dotok prihoda Rusiji za finansiranje rata.

Petogodišnji sporazum omogućavao je ruskom gasu da teče ka zapadu kroz ukrajinske gasovode, ali neprodužavanjem ugovora zatvara se jedna od posljednjih značajnih ruta ka EU.

U početku su postojali strahovi od skoka cijena i prekida u snabdijevanju, naročito u zemljama poput Austrije, Slovačke i Mađarske, koje su bile više zavisne od ruskog gasa iz gasovoda. Referentne cijene gasa prošle godine porasle su skoro 50 odsto zbog straha od hladnog vremena i smanjenog dotoka.

Ipak, stvarni efekat na tržištu bio je ograničen. Zapadna Evropa je već diverzifikovala izvore energije, dok su uoči zime skladišta bila puna.

„Pad obima dotoka nije bio ogroman, iako su neke zemlje, posebno Slovačka, morale da preusmjere dio nabavke“, rekao je Marzek-Menzer. „Pošto je kraj sporazuma bio očekivan, nije izazvao velike poremećaje u cijenama ili snabdijevanju.“

Dvogodišnji plan za energetsku nezavisnost od Rusije

Nakon što je prebrodila energetsku krizu, EU je sada u jačoj poziciji da eliminiše posljednje količine ruskih fosilnih goriva iz svog energetskog miksa. Prema podacima Evropske komisije, ruski uvoz gasa smanjen je prošle godine sa 45 na 19 odsto, dok je uvoz ruske nafte pao sa 27 na svega 3 odsto.

U maju je Komisija objavila detaljan plan za potpuno ukidanje uvoza ruskog gasa i do 2027. godine. Plan predviđa da članice EU do kraja godine predaju nacionalne strategije za postepeno ukidanje ruskog gasa . To bi za neke zemlje moglo da predstavlja izazov.

„Baltičke zemlje su uradile sjajan posao u smanjenju zavisnosti od ruskih fosilnih goriva, dok je Poljska uglavnom eliminisala ruski gas“, rekao je Katinas za DW. Naveo je da je napredak „neujednačen“ u ostalim zemljama Višegradske grupe zbog nedostatka diverzifikacije i ulaganja u obnovljive izvore energije.

Velike zalihe gasa i raznovrsni izvori snabdijevanja jačaju pripremljenost Evropske unije za zimu, ali Trampove carine i nepredvidivo vrijeme i dalje unose nesigurnost. Cijene prirodnog gasa vjerovatno neće dostići ekstremne nivoe iz 2022. (skoro 340 eura po megavat-satu), ali pojedinačna uska grla u snabdijevanju mogu izazvati privremene skokove cijena.