- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
25. 09. 2025. 08:32
Njemačka: Izgubljene stotine hiljada hektara šuma
Broj stabala u Njemačkoj opada. U periodu između jeseni 2017. i jeseni 2024. izgubljeno je više od 900.000 hektara šume, pokazala je analiza satelitskih podataka koju je sproveo Njemački centar za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR). To predstavlja oko 8,5 odsto ukupne šumske površine u Njemačkoj. Prema navodima DLR-a, gubici su se od 2021. godine skoro udvostručili.
Time DLR dolazi do većeg gubitka šuma u Njemačkoj nego drugi instituti koji se bave istraživanjima. Institut Tinen, koji svake godine objavljuje izvještaj o stanju šuma, procjenjuje da je površina koja treba da se ponovo pošumi nakon štete oko 490.000 hektara. Udruženje vlasnika šuma prošle godine je procijenilo gubitak na oko 600.000 hektara.
Rezultat DLR-a vjerovatno je takav zato što u tih 900.000 hektara ulaze i površine koje su već ponovo pošumljene ili one na kojima su stabla posječena ljudskim djelovanjem.
Štetni uticaji i uticaji okoline
Kada je riječ o posebno pogođenim oblastima i uzrocima, analize dolaze do sličnih zaključaka.
„Uticaji okoline i napadi štetočina ostavili su jasne tragove na našim šumama“, kaže predsjednica upravnog odbora DLR-a, Anke Kajzer-Picala. Neobično dugi sušni periodi, toplotni talasi i oluje posljednjih godina teško su pogodili njemačke šume. Stabla koja trpe nepovoljne vremenske uslove dodatno su podložna štetočinama, zbog čega mnoga umiru i moraju da se sjeku na velikim površinama.
Posebno je pogođena srednja Njemačka
Prema DLR-u, posebno su pogođeni Harc, jugozapadna Vestfalija, jugoistočni dio Tiringije i granična oblast između Saksonije i Češke. To potvrđuje i studija Helmholcovog instituta za istraživanje životne sredine (UFZ) iz prošle godine. Oblasti poput Harca, Tiringijske šume, Zauerlanda ili Saksonske Švajcarske pokazale su, prema toj analizi, od 2019. godine sve veća oštećenja šuma.
Posebno veliki su gubici u šumama planinskih oblasti, gdje su nakon 1945. godine posađene smrče. Ali i kod borova, bukvi i hrastova zabilježeni su regionalno veliki gubici.
Stručnjaci: Sušni periodi će se povećavati
Ekstremne vremenske pojave poput neobično jakih sušnih i toplotnih talasa će se, prema mišljenju DLR-a, u kontekstu globalnih klimatskih promjena i dalje povećavati. Dominantne smrčaste šume u Njemačkoj već su pretrpjele drastične gubitke zbog suve toplote i populacija potkornjaka koje su time podstaknute – očekuje se da će se ovaj trend nastaviti u narednim godinama. Za upravljanje šumama je stoga ključno da se takvi trendovi predvide.
Dugogodišnje vremenske serije satelitskih podataka omogućavaju kontinuirano posmatranje velikih šumskih područja i prepoznavanje promjena. „Dosadašnji podaci jasno pokazuju da su monokulture smrče, borova i bukvi posebno ugrožene“, saopštio je DLR. Mešovite šume, nasuprot tome, pokazuju veću otpornost i bolju raspodelu rizika. Ključ za zdrave šume: biodiverzitet i mješovita struktura šuma sa mladim i starim stablima.