Bekim Šehu (Priština)  [ DW ]

31. 10. 2025. 07:41

Kosovo bez vlade – prijeti finansijska i ustavna kriza

Aljbin Kurti, predsjednik pokreta Samoopredjeljenje, koji je Kosovom upravljao više od pet godina i na posljednjim izborima 9. februara 2025. osvojio oko 42 odsto glasova, nije uspio da formira većinu potrebnu za formiranje vlade.

Aktuelni premijer je u parlamentu nedavno dobio samo 56 od 120 glasova – time je postao prvi pobjednik izbora u istoriji mlade kosovske države kojem nije pošlo za rukom da formira parlamentarnu većinu. Kurtiju, čija stranka ima 48 poslanika, bio je potreban najmanje 61 glas. Protiv njega su glasala 52 poslanika dosadašnjih opozicionih stranaka, a četvoro ih je bilo uzdržano.

Predsjednik Skupštine Kosova Dimalj Baša izjavio je nakon Kurtijevog neuspjeha da „odgovornost sada prelazi na predsjednicu Kosova Vjosu Osmani“. Prema Ustavu, ona Kurtiju više ne može ponovo da da povjeri mandat za sastavljanje vlade.

Opasnost od finansijske krize

Bez nove vlade Kosovu prijeti i finansijska kriza, jer budžet za 2026. ne može da bude usvojen. Predsjednica Osmani, koja je prije pet godina bila Kurtijeva saveznica, pozvaće političke stranke na kompromis kako bi se spriječilo da zemlja ostane bez budžeta.

Njen portparol Bekim Kupina izjavio je: „Predsjednica će pozvati na politički kompromis kojim će se zaštititi interesi Kosova i njegovih građanki i građana, te osigurati put naprijed za dalji razvoj zemlje.“ On je naglasio da će Osmani podstaći političke stranke na saradnju „kako bi se izbjegla svaka blokada koja bi mogla negativno da utiče na dobrobit građana i funkcionisanje kosovskih institucija“.

U pismu upućenom Osmani, 21 organizacija civilnog društva upozorila je da bi neusvajanje novog državnog budžeta moglo da parališe isplatu plata i naknada učiteljima, ljekarima, javnoj upravi, te socijalna davanja za stotine hiljada građana. „Finansijska budućnost zemlje i dobrobit građana ne smiju da postanu taoci političkih blokada“, navodi se u pismu. „Vaše iskustvo, ugled i ujedinjujuća uloga predsjednice mogu biti presudni kako bi se izbjegla kriza koja bi pogodila mnoge porodice.“

Blokada Aljbina Kurtija

Tri najveće opozicione stranke – Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – odbijaju koaliciju s Aljbinom Kurtijem i njegovom strankom. Sam Kurti odbija da uđe u koaliciju sa Srpskom listom, koja ima devet poslanika i uživa podršku vlade u Beogradu.

Predsjednik PDK Memlji Krasnići oštro je kritikovao Kurtija: „56 glasova za Aljbina Kurtija i nijedan više. To je kraj jedne političke obmane koja je našu zemlju posljednjih mjeseci koštala izolacije, podjela i izgubljenog vremena. Aljbin Kurti više neće biti premijer.“

U takvoj situaciji Kurti je najavio prijevremene izbore za decembar. Ako rezultat bude sličan onome s posljednjeg glasanja, mogući su novi izbori već na proljeće sljedeće godine. To bi se vremenski poklopilo s izborom za predsjednika države, jer tada ističe mandat Vjose Osmani. Drugi mandat je moguć. U aprilu 2026. poslanici će dvotrećinskom većinom odlučivati da li će joj omogućiti novi mandat ili će izabrati nekog drugog kandidata za predsjednika.

Ustavna kriza na Kosovu

Nakon parlamentarnih izbora 9. februara kosovski parlament mjesecima nije mogao da se konstituiše, niti da formira vladu. Tek prije mjesec izabran je predsjednik parlamenta i Skupština je mogla da se konstituiše – ali bez potpredsjednika iz redova srpskih predstavnika, jer Srpska lista osporava izbor Nenada Rašića, jedinog srpskog poslanika koji nije član te stranke. Slučaj je sada pred Ustavnim sudom koji ga razmatra.

Osam mjeseci duga politička i institucionalna kriza blokirala je i ratifikaciju Sporazuma o instrumentu reformi i rasta Evropske unije – finansijskog mehanizma EU za Zapadni Balkan. Kosovo bi iz tog paketa moglo da dobije više od 880 miliona eura, ali do sada nije isplaćen nijedan jedini cent.

Prema izvještaju Svjetske banke, ekonomski rast na Zapadnom Balkanu smanjiće se s 3,6 odsto u 2024. godini na 3,0 procenata u ovoj godini. Najveći pad očekuje se u Srbiji i na Kosovu – zemljama koje su od 2013. u dijalogu uz posredovanje EU, ali bez značajnih rezultata.

Poteškoće u dijalogu Kosovo–Srbija

Izostanak nove vlade dodatno otežava dijalog između Kosova i Srbije. Iako je tehnička vlada 2025. u Briselu održala nekoliko sastanaka sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Peterom Sorensenom, opozicione stranke LDK i PDK kritikovale su te susrete. One tvrde da „bilo koji dogovor ili obaveza preuzeta u ovoj fazi dijaloga sa Srbijom ne može da ima obavezujuće posljedice za Kosovo“.

I stručnjaci Kosovskog instituta za pravdu (IKD) smatraju da sadašnja vlada nema ni legalitet, ni legitimitet za nastavak dijaloga. „Ustavni četvorogodišnji mandat ove vlade istekao je 22. marta 2025. Otada ona obavlja samo tehničke funkcije, ograničene na svakodnevno upravljanje javnim poslovima“, objašnjava Naim Jakaj iz IKD.

Prema njegovom mišljenju, aktuelna vlada nema ni političku podršku parlamenta, niti mandat za donošenje odluka koje bi imale trajne posljedice za državu, uključujući međunarodne političke ili pravne sporazume. „Dijalog sa Srbijom je proces koji zahtijeva političke odluke na najvišem nivou i punu institucionalnu odgovornost – a to je nešto što tehnička vlada, prema Ustavu i Zakonu o vladi, ne može da obezbijedi“, zaključuje Jakaj.