- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
09. 11. 2025. 09:54
Pritisak na medije u Srbiji: Probijanje dna

Dok je početkom septembra u Novom Sadu izvještavala sa protesta, novinarki nedeljnika „Vreme“ Katarini Stevanović policajci su naredili da, zajedno sa nekoliko desetina demonstranata, legne na zemlju.
Ne obazirući se na novinarsku legitimaciju, prepoznatljivi prsluk i povike da je novinarka, policajci su joj zabranili snimanje i korišćenje telefona, kao i kontaktiranje redakcije.
Ovo je samo jedan od napada na novinare i medijske radnike u Srbiji, kojih je od pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine bilo više od 280 – pokazuje baza Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS). A to je negativan rekord.
Ugrožena bezbjednost novinara i manjak medijskih sloboda u Srbiji prepoznati su kao goruće teme, koje su se našle u fokusu ovogodišnjeg Foruma „Vrli novi mediji“ (Brave New Media Forum – BNMF), koji je u subotu (8. novembar) održan u Beogradu.
Rekordan broj napada
Na zabrinutost za bezbjednost novinara i stanje medijskih sloboda u Srbiji ukazuju i inostrane organizacije. Najnoviji izvještaj međunarodne nevladine organizacije „Reporteri bez granica“ (RSF) pokazuje da su od 1. novembra prošle godine medijski radnici bili žrtve fizičkih napada u najmanje 89 slučajeva.
Samo u 2025. zabilježena su 82 fizička napada na novinare, što je najviše slučajeva na godišnjem nivou od 2008. godine. Oko polovine slučajeva nasilja počinili su policajci, „štaviše, okrećući glavu kada provladini aktivisti napadaju novinare“ – navodi se u izvještaju RSF.
Tako je Srbija, od 180 zemalja u kojima RSF prati stanje medijskih sloboda, prošle (98) i ove godine (96) zabilježila najlošiji rang od osamostaljenja, time ostajući ispod pozicije Crne Gore (37), Sjeverne Makedonije (42), Hrvatske (60) i Bosne i Hercegovine (86).
Novinari koji su kritički nastrojeni prema vlastima često su meta i političara u Srbiji. Novinarka Katarina Stevanović, jedna od panelistkinja ovogodišnjeg Foruma, smatra da se polarizovanost medijske scene u Srbiji odražava i na bezbjednost medijskih radnika.
„Na medijskoj sceni vidimo dvije strane – sa jedne prorežimski, a sa druge nezavisni mediji. U sredini je vlast koja jedne targetira, a druge podržava. Nezavisni mediji često su meta i ovih drugih medija, ali i državnika, koji koriste svaku priliku da kritiku koja im je upućena iskoriste protiv nas“, kaže ona.

„Vjerujem da bi promjena vlasti – jednom kada do nje dođe, kao i demokratizacija društva – ako se nastavi – donijeli promjenu i u samim medijima. Plaši me da bi u suprotnom stanje moglo da bude sve gore“, kaže Stevanović za DW.
Konrad: Izvještaj Evropske komisije odražava realnost
I Evropska unija skreće pažnju na sve nepovoljnije uslove za rad medijskih profesionalaca. Evropska komisija je u najnovijem izvještaju o napretku konstatovala da je medijska scena u Srbiji pod „političkim uticajem i koncentracijom vlasništva“.
U izvještaju se ukazuje na zastrašivanje i hapšenje novinara, odsustvo pluralizma i nezavisnosti regulatornih tijela i javnih servisa. Srbija je, uz Gruziju i Tursku, izdvojena kao zemlja sa pogoršanjem po pitanju slobode medija.
Ambasadorka Njemačke u Srbiji Anke Konrad za DW kaže da „izvještaji samo odražavaju realnost u zemlji“, te da su za pristupanje EU „potrebne reforme i mnogo političke volje“.
„U suprotnom, ljudi neće imati osjećaj da se napredak zaista dešava. Postoji percepcija da Srbija nije dovoljno napredovala, iako ovdje postoji veliki kapacitet. Često ističem da Srbija može biti lider u regionu. Sve što je potrebno već postoji, samo je potrebno imati volju i hrabrost da se stvari promijene. Jer nije dovoljno samo donijeti zakone – potrebno je i primjeniti ono što u njima piše.“

„Iskreno se nadam da je brži napredak moguć i da ću vidjeti Srbiju kako preuzima lidersku ulogu“, ističe Konrad.
BNMF devetu godinu zaredom osvjetljava izazove savremenog novinarstva, i kroz različite panele medijskim profesionalcima i mladima pruža mogućnost za razmjenu mišljenja i iskustva.
Forum je dio projekta „Mladi mediji“ („Young Media“), koji Akademija Dojče velea organizuje u saradnji sa brojnim partnerima. Projekat pruža priliku mladima na Balkanu da bolje upoznaju način na koji mediji funkcionišu i utiču na društvene promjene.