- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
22. 01. 2022. 16:01 >> 16:03
KLIMATSKI IZAZOV
Riblje migracije bi mogle izazvati ratove
Klimatske promjene će primorati 45 odsto ribljih fondova koji prolaze kroz dvije ili više ekskluzivnih ekonomskih zona da se značajno pomjere sa svojih istorijskih staništa i migracionih puteva do 2100. godine, što je izazov koji može dovesti do međunarodnog sukoba, stoji u studiji Univerziteta Kolumbija.
Do 2030. godine, kada bi ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija trebalo da budu ispunjeni, 23 procenta ovih „prekograničnih“ ribljih fondova će promijeniti svoj istorijski raspon staništa. Studija modeliranja takođe predviđa da će 78 odsto ekskluzivnih ekonomskih zona, gdje se najviše lovi, vidjeti najmanje jedan riblji fond koji se mijenja. Do 2100. godine, ovo se penje na 45 procenata zaliha, sa 81 procenat EEZ-a koji će videjti najmanje jednu promjenu zaliha ako se ništa ne učini da se zaustave emisije gasova staklene bašte.
„Ovo nije samo pitanje zaliha koje odlaze ili stižu u nove EEZ, već i zaliha koje se dijele između zemalja, potpuno mijenjajući njihovu dinamiku“, rekao je glavni autor dr Juliano Palasios Abrantes, koji je sproveo studiju na Institutu za okeane i ribarstvo Univerziteta Kolumbija.
On je najavio da ćemo “vidjeti još dramatičnije promjene do 2030. godine i nadalje, s obzirom na trenutne stope emisija”.
Studija je pratila promjenu raspona od 9.132 prekogranična riblja zaliha, koji čine 80 odsto ulova uhvaćenog iz svjetskih EEZ, počevši od 2006. godine i projektovanje do 2100. godine.
Ekskluzivna ekonomska zona je područje koje se nalazi izvan teritorijalnih voda i podvrgnuto je posebnom pravnom režimu, na temelju kojeg priobalne države imaju suvereno pravo djelovati u skladu sa svojim interesima.
Svakim proglašavanjem ekskluzivne ekonomske zone smanjuje se dio mora u pravnom statusu međunarodnih voda, što do skoro nije bio slučaj, te priobalne države nisu imale posebne mogućnosti da ove resurse jače ekonomski iskoriste, osim za pomorski saobraćaj. Savremeni razvoj ribarstva i rudarstva (posebno industrije nafte i gasa) posljedica su nastojanja država širom svijeta da uspostave kontrolu nad morskim prostranstvima.
Svaka država koja ima izlaz na otvoreno more ima pravo proglasiti ekskluzivnu ekonomsku zonu, a pravni efekti takvog akta uređeni su Konvencijom UN- a o pravu mora iz 1982. godine.
Коментари0
Остави коментар