P. R. [ Mina ]

Registrovana 41 punionica za električna vozila

U Crnoj Gori je prošle godine broj električnih i hibridnih vozila porastao oko 29 odsto na 713, odnosno više od 150 odsto na 3,13 hiljada, a taj rast je nastavljen i početkom ove.

Iako su ti trendovi izraženi, udio tih automobila u ukupnom voznom parku i dalje je vrlo nizak u poređenju sa prosjekom EU, gdje električna i plug-in vozila čine više od petine novih registracija, kazali su Pobjedi iz Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).

Oni su dodali da je jasno da se Crna Gora još nalazi u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti. Ipak, ovogodišnjim konkursom za subvencionisanje nabavke vozila nijesu obuhvaćena hibridna.

“Eko-fond je do sada raspisao dva konkursa za subvencionisanje nabavke električnih vozila s nultom emisijom CO₂, koristeći sredstva Vlade Slovenije, odnosno CMSR-a. U skladu sa praksom većine zemalja EU, ta sredstva su namjenski usmjerena isključivo na električna vozila. Razmatranje ponovnog uključivanja hibridnih vozila u strateške dokumente može biti moguće, ali samo u okviru novih programa i izvora finansiranja, što trenutno nije predviđeno”, naveli su iz Eko-fonda.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saopštili da je razlog usklađenost sa evropskim zelenim planom i ciljevima koje je Crna Gora preuzela, a to je smanjenje emisije CO₂ za 55 odsto do 2030. godine u odnosu na 1990.

Hibridi se, kako su objasnili, tretiraju kao prelazno rješenje, dok strateški fokus ostaje na vozilima bez emisije.

Iz Eko-fonda navode da je ukupno isplaćeno 571,5 hiljada EUR subvencija za kupovinu električnih vozila.

“Subvencije koje Eko-fond trenutno sprovodi zasnovane su na dostupnim donatorskim sredstvima i usmjerene su prvenstveno na vozila s nultom emisijom CO₂. Ipak, uvažavajući realnost na tržištu i činjenicu da je penetracija energetski efikasnih vozila u Crnoj Gori još niska, u prelaznom periodu ka punoj elektromobilnosti može se vidjeti potreba da se određeni period podrže i hibridna vozila”, rekli su iz Eko-fonda.

Oni su objasnili da to nije dugoročno opredjeljenje, jer je konačni cilj usklađivanje sa evropskim standardima i praksama, gdje se subvencionišu isključivo električna vozila.

Iz Ministarstva saobraćaja su Pobjedi kazali da je u toku ažuriranje Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore do 2035, zajedno sa Akcionim planom za period 2026–2027. i evaluacionim izvještajem o aktivnostima sprovedenim u periodu 2020–2024. godine.

“U ovim dokumentima posebna pažnja biće posvećena zelenim vozilima, uključujući električne i hibridne automobile, što potvrđuje da država prepoznaje njihov značaj u procesu održive mobilnosti”, saopštili su iz tog resora.

Evidenciju o registraciji električnih i hibridnih vozila vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prema dostupnim podacima za prošlu godinu, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 715 električnih vozila, 1,94 hiljade hibridnih sa benzinskim motorom i 1,26 hiljada hibridnih sa dizel motorom.

Ti podaci, smatraju iz Ministarstva saobraćaja, pokazuju da tržište zelenih vozila bilježi postepen rast iako još čini mali procenat ukupnog voznog parka.

“Kada je riječ o tehničkim standardima iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa međunarodnim propisima. Na snazi je primjena UNECE pravilnika i nacionalnih zakona i podzakonskih akata, što znači da svako električno vozilo koje se uvozi ili prvi put stavlja na tržište u Crnoj Gori mora zadovoljiti stroge zahtjeve bezbjednosti i homologacije”, kazali su iz tog resora.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su Pobjedi kazali da izazov predstavlja činjenica da je procedura registracije hibridnih vozila identična kao i za ona sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem, pa je teško precizno utvrditi njihov broj.

“Za električna vozila raspoloživi podaci su jasniji, jer se ona vode kao posebna kategorija”, naveli su iz Ministarstva.

Na pitanje da li je Crna Gora, u pogledu infrastrukture i održavanja, spremna za električna vozila, odgovorili su da jeste relativno.

”Trenutno je registrovana 41 punionica, od čega deset u Podgorici, 15 u Budvi i pet u Tivtu. Većina su punjači snage do 22 kW, dok nekoliko lokacija raspolaže i snažnijim punionicama od 43 kW. Prema podacima CEDIS-a, do avgusta prošle godine izdato je 30 saglasnosti za priključenje novih punionica, a 19 je već aktivno priključeno na distributivnu mrežu. Iako je riječ o infrastrukturnom procesu koji tek dobija zamah, jasno je da se kapaciteti šire i da država prepoznaje važnost spremnosti za širu upotrebu električnih vozila”, naveli su iz resora energetike.