Mina [ B.B. ]

MARŠALOV PLAN

Očekuju pozitivne efekte i za zaposlene i za poslodavce

Predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja predstavili su danas Upravnom odboru Privredne komore (PKCG) Maršalov plan – Evropa sad, koji će, kako očekuju, biti pozitivan za zaposlene, poslodavce, privredu i državni budžet.

Državni sekretar u Ministarstvu Branko Krvavac, predstavio je glavne stavke Maršalovog plana - Evropa sad, kojim je predviđeno povećanje minimalne zarade zaposlenih na 450 eura i smanjenje poreskog opterećenja rada sa sadašnjih 39 odsto na oko 20 do 24 odsto za niže nivoe zarada, do 31,8 odsto za neto zarade oko 2,25 hiljada eura.

"Ova reforma je pozitivna kako za zaposlene, poslodavce i privredu, tako i, u srednjem roku, za državni budžet, kao veliki koncept širenja poreske baze“, rekao je Krvavac.

On je, kako je saopšteno iz PKCG, naveo da poresko opterećenje rada od samo 20 odsto trenutno u svijetu ima svega nekoliko država.

U Evropskoj uniji (EU) to opterećenje iznosi u prosjeku 39 do 40 odsto, a u zemljama Organizacie za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) 34 do 35 odsto.

"Predloženo ukidanje zdravstvenog osiguranja i na teret zaposlenog i poslodavca ne dovodi do toga da će zaposleni morati posebno da plaćaju kako bi finansirali zdravstvenu zaštitu. Isti paket zdravstvene usluge će svaki zaposleni i dalje imati, a sredstva će biti nadoknađena iz drugih prihoda, širenjem poreske baze odnosno smanjenjem neformalne ekonomije“, objasnio je Krvavac.

Maršalov plan predviđa izmjenu seta poreskih zakona – o porezu na dobit pravnih lica, gdje je planirano uvođenje progresivnog oporezivanja, zatim o igrama na sreću, o porezu na podizanje gotovine za pravna lica i preduzetnike, izmjene zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, te o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje.

"Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje neoporezivog dijela zarada i progresivne stope za bruto zarade veće od hiljadu EUR odnose se ne samo na zaposlene u preduzećima, već i na preduzetnike“, rekao je Krvavac.

Kada je riječ o drugim kategorijama dohotka - porezu na dividendu i kapitalni dobitak, doći će do povećanja stopa poreza na 15 odsto, a u to se svrstavaju i ugovori o djelu.

"Svako smanjenje poreskog opterećenja rada koje je išlo na teret zaposlenog ići će na povećanje njegove neto zarade“, objasnio je Krvavac i dodao da će ovaj plan biti sastavni dio Fiskalne strategije Crne Gore.

Očekuju da će reforma smanjiti sivu ekonomiju

Predstavnici Ministarstva vjeruju da će reforma uspjeti da smanji sivu ekonomiju u smislu plaćanja dijela zarada zaposlenima "na ruke“.

Oni su najavili su donošenje novog zakona o akcizama koji će značiti njihovo povećanje za proizvode koji štete zdravlju građana, od čega će se finansirati dio zdravstvenog sistema.

Predstavnika Elektroprivrede (EPCG) Mira Vračara, je interesovalo više detalja o stopama progresivnog oporezivanja zaposlenih i poreza na dobit.

On je pitao postoji li mogućnost da se stimulišu kompanije oslobađanjem plaćanja poreza na izdatke poput donacija i sponzorstava kojim se pomaže kulturi, sportu i drugim društvenim djelatnostima.

Krvavac je objasnio da su planirane tri stope poreza na dobit, od devet, 12 i 15 odsto.

Riječ je o progresivnom oporezivanju i plaća se samo na razliku.

"Do 100 hiljada eura dobiti, koju ostvaruje najveći broj mikro i malih preduzeća, oporeziva dobit biće po stopi devet odsto, od 100 hiljada do 1,5 milion eura stopa će biti 12 odsto i preko 1,5 miliona će biti 15 odsto“, kazao je Krvavac.

Ministarstvo smatra da je riječ o niskim stopama koje neće ugroziti konkurentnost Crne Gore, jer je najniža stopa poreza na dobit u Evropi 15 odsto, što će kod nas, prema Maršalovom planu, biti najviša.

Što se tiče oporezivanja donacija i sponzorstava nema najavljenih izmjena u odnosu na dosadašnju praksu.

"Novi Zakon o inovacionoj djelatnosti omogućiće inovativnim kompanijama oslobađanje od plaćanja poreza na dobit tokom prvih pet godina poslovanja", najavili su predstavnici Ministarstva.

Sanja Ćalasan iz Pivare Trebjesa pitala je da li će Zakon o akcizama stupiti na snagu 1. januara naredne godine i predviđa li promjene u tretmanu piva kao akcizne robe.

Planirano povećanje akcize na alkoholna i negazirana pića

Krvavac je odgovorio da će doći do povećanja akcize na alkoholna pića. Ona će iznositi šest eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva, dok sada iznosi pet eura.

Novina je da će obuhvat akciznih proizvoda biti proširen na negazirana pića sa dodatkom šećera sa stopom od 15 centi po litru, a biće isključeni proizvodi koji u sastavu imaju više od 50 odsto voća i povrća.

Plan je da glavnina reformskih zakona stupi na snagu od 1. januara i svi oni će biće poslati Skupštini u paketu sa Predlogom zakona o budžetu.

Predrag Perković iz Crnogorskog Telekoma saopštio je da privreda pozdravlja plan koji vodi smanjenju poreskog opterećenja poslodavaca i povećanju životnog standarda građana.

Njega su interesovali detalji o uvođenju novog poreza na podizanje gotovine i da li će progresivno oporezivanje biti i na dividende, na što je odgovoreno da će tu biti „flat“ stopa od 15 odsto.

"Novi porez na podizanje gotovine neće biti uveden početkom, već do kraja naredne godine“, najavio je Krvavac.

Vršiteljka dužnosti predsjednice PKCG, Nina Drakić, podsjetila je na zalaganje te poslovne asocijacije da se kompanije oslobode plaćanja dijela poreza na dobit ukoliko bi je reinvestirali u unapređenje proizvodnih kapaciteta, a čime bi se doprinijelo diverzifikaciji ekonomije.

Prema najavama iz Ministarstva, o tome će eventualno biti riječi kada se stvore uslovi za to sa proširenjem poreske baze.

Drakić je pitala na osnovu kojih kriterijuma se utvrđuje koji proizvod je štetan za ljudsko zdravlje, te potpada pod novi zakon o akcizama.

Objašnjeno je da se to utvrđuje u komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje.

Drakić je takođe interesovalo postoji li mogućnost da se smanji opseg stopa poreza na nepokretnost za proizvodne objekte, koji u brojnim opštinama predstavlja značajno opterećenje.

Iduće godine izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti

Krvavac je najavio da će se naredne godine raditi na izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti i biće razmotreni zahtjevi privrednika u vezi sa pomenutim stopama.

Žarko Burić iz Normal Company ukazao je da porez na nepokretnosti za hotele iznosi više po metru kvadratnom nego za stanove, što je, kako smatra, paradoks, s obzirom na to što je turizam glavna razvojna grana Crne Gore.

On je ocijenio da treba sniziti stopu poreza na nepokretnosti za hotele, što će takođe biti razmotreno pri donošenju izmjena zakona.

Predsjednik Skupštine PKCG Vojo Banović, pitao je da li će podizanje stopa poreza na dobit učiniti Crnu Goru, kao investicionu destinaciju, manje konkurentnom. Porast akciza, kako smatra, može doprinijeti rastu sive ekonomije.

On je pozvao državu da uspostavi intenzivniju inspekcijsku kontrolu, na šta je Krvavac odgovorio da sporovođenje reformi mora da prati pojačani inspekcijski nadzor.