Tufik Softić

"Gumig" kroz tranziciju "oduvan" kao čačkalica

Zaključana kapija i zapuštena zgrada i pogoni ne odaju utisak da je još prije više od deceniju nekadašnju beransku fabriku za protektiranje guma "Gumig" kupila jedna kompanija iz Rožaja. Zgrada i dva hektara placa na najatraktivnijoj lokaciji u nekadašnjoj industrijskoj zoni Rudeš kupila prodati su za tadašnjih svega 128 hiljada eura, i od tog namirena su samo samo potraživanja dvadeset dva radnika, sa troškovima sudskog postupka.

Radnici "Gumiga" su, naime, poslije klasične pljačkaške privatizacije i zatvaranja fabrike, tužili vlasnike za neizmirene zarade za nekoliko godina i taj sudski spor dobili. Budući da vlasnici nijesu imali novca da radnike isplate, beranski Osnovni sud im je zaplijenio fabriku i donio odluku da se od njene prodaje namire radnici.

Uslijedio je veliki broj neuspjelih licitacija. Cijene su padale. Za radnike je ostalo dovoljno. Vlasnicima prodajom nije pripao ni jedan euro.  Time je završena duga agonija u kojoj su se našli radnici ove fabrike, ali neki od njih ni danas ne ne mogu da se pomiri sa činjenicom da je ova profitabilna mala firma pljačkom i neznanjem dovedena do potpunog propadanja.

"U trenutku kada je privatnik preuzeo imali smo svega petnest hiljada duga, i toliko robe i repromaterijala na zalihama. Znači da nijesmo bili u minusu i da smo uz mala ulaganja mogli da radimo. To smo i očekivali od privatizacije. Šta se desilo? Ne znamo" – pričaju radnici.Fabirku je 2003. godine na berzi kupio slovenački berzanski berzanski mešetar Damjan Hosta. 

"Toga gospodina vidjeli smo jednom, na početku. Pričao nam je kako ćemo poslovati sa Savom iz Kranja i obećao evropske standarde. Poslije više nije dolazio" –  kažu oni.

Novo poslovodstvo Gumiga saopštilo je da se na kupovinu fabrike za protektiranje automobilskih guma odlučilo zbog mogućnosti kompenzacije za gorivo za grijanje  ugostiteljskih objekata koje su malo prije toga kupili u Beranama i Bijelom Polju. 

Najavljeno je brzo pokretanje proizvodnje, „zašta su obezbijeđene bankarske garancije“, kao i snabdijevanje tržišta protektiranim gumama za koje će se „sirovina dobavljati iz Italije posredstvom slovenačkog partnera“.

"Dok nijesu otkupili većinski paket akcija obećavali su brda i doline. U suštini, sve je bila prevara" – prisjećaju se neki od tadašnjih radnika "Gumiga".

Fabrika "Gumig" sa novim vlasnicima nije proradila. Nedugo potom svi radnici su upućeni na biro rada, a iz fabrike je počelo da se iznosi sve što je vrijedno. Glavne mašine za protektiranje završile su u Podgorici kod jednog privatnika. Izvlačeni su čak i bakarni kablovi iz zidova i prodavani kao stari materijal.

Od trafostanice u krugu fabrike, koja je bila njihovo vlasništvo, svojevremeno postavljene i projektovane za još nekoliko pogona, ostala je samo cigla. 

"Iz hale nije odnešena jedino presa teška pet tona. Vjerovatno nijesu mogli da joj priđu i da je podignu, inače bi i ona završila u starom gvožđu. Nestali su svi rezervni djelovi i tri tone aluminijuma. Policija je znala da se to radi. Sud je znao. Niko nije ništa preduzeo da spriječi pljačkanje. Nosilo se i danju i noću" – tvrde radnici.

Nije bez značaja činjenica da se  sve to dešavalo u trenutku dok je postojala sudska zabrana otuđivanja imovine zbog postupka koji se vodio po tužbi radnika. Nekada uspješna fabrika, koja je dvije decenije poslovala u sklopu velikog gumarskog sistema "Tigar", zatim još nekoliko godina samostalno ali u bliskim poslovnim odnosima sa "Tigrom", mogla je vrlo lako i ostati uspješna i profitabilna. 

Sve do trenutka dok je berzanski mešetari nijesu vidjeli kao dobru robu za preprodaju. Do tada nepoznata firma “Euroturist GMBH“ iz Berana, i „Monte-adria“ Damjana Hoste, kupili su većinski paket akcija Gumiga za jedva trideset hiljada eura, iako je njena nominalna vrijednost bila preko milion. 

Prije toga kupili su većinski paket akcija hotelsko turističkog preduzeća „Berane“ koje je takođe rastureno i opljačkano. Oko družine koja je stajala iza ovih privatizacija ostala je gomila krivičnih prijava, ali do danas nije bilo ni jednog sudskog postupka.