M.D.

Bolje se živi u Crnoj Gori, ali veliki izazov biće borba protiv inflacije

Živimo li danas u Crnoj Gori bolje nego 2020. godine - tema je emisije "Okvir" koja se emituje na TVCG. Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović istakao je da je činjenica da se danas bolje živi, ali da niko iz većine nije rekao da je zadovoljan trenutnim cijenama u Crnoj Gori. Politički direktor i poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić kazao je da jedan dobar dio građana ima subjektivnu percepciju da je nakon programa Evropa sad bolji životni standard, ali da posljedice tog programa tek dolaze.

"Najviše u dijelu nabujale inflacije, a to ozbiljno izijeda naš sistema i prisutna je u svim sferama našeg društva. Imate nedavne podatke Monstata i Eurostata da je u Crnoj Gori inflacija odnosno rast cijena na dvostruko većem nivou u odnosu na zemlje Eurozone", kazao je Anđušić.

Anđušić je istakao da građani vide da je bez obzira na povećane zarade njihova kupovna moć ostala ista ili se pogoršala.

"Zamislite koliko je vrijedilo 100 eura danas a koliko vrijedi danas. Sa koliko ćete kesa izaći danas a sa koliko ste nekad izlazili prije 2020. godine. Sindikalna potrošačka korpa u Crnoj Gori je danas prebacila 2.000 eura", istakao je Anđušić.

Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović istakao je da je činjenica da se danas bolje živi nego što se živjelo 2020. godine.

"Obaveza parlamentarne većine ne da živimo ovako kad sada živimo - a to je svakako bolje nego prije, nego da još bolje živimo nego što je to u ovom trenutku. Siguran sam da ćemo stvoriti te uslove", poručio je Đurović.

Đurović je istakao da niko iz vladajuće većine nikada nije rekao da je zadovoljan trenutnim cijenama u Crnoj Gori.

"Moramo da shvatimo da smo 2020. godine naslijedili sistem koji se zvao "uvoznički lobi" pa tako nismo stvorili mogućnost da imamo naše proizvođače. Tako da "uvoznički lobi" koji je bio glavni faktor u periodu do 2020. godine, a naravno i nastavio se jer se treba izboriti sa njim, diktirao je cijene u tom trenutku a čini mi se i sad", kazao je Đurović.

On je dodao da mu se čini da ima neka mogućnost dogovora između trgovačkih lanaca nego neka konkurencija.

Ekonomski analitičar Davor Dokić kazao je da smo do 2020. godine imali jednu vrstu ekonomske politike a da od te godine imamo drugu vrstu.

"DPS je svoju ekonomsku politiku bazirao na fiksnim platama i smanjenju javnog duga, kao i na izgradnji auto-puta od Podgorice do Kolašina. Nakon promjene vlasti kreće se u neku drugačiju varijantu a to je povećanje potrošnje, a na ruku im je išla i inflacija. Jer inflatorna kretanja u prvom trenutku itekako daju prednost onima koji to kreiraju, ali inflacija svakog kasnije stiže, jer počinju da rastu obaveze. Kako ćemo se mi izboriti sa tim, vidjećemo", kazao je Dokić.

Naglasio je da ne smatra da je model DPS-a bio dobar, ali da ovaj model koji prezentuje premijer Spajić, osim to što je evidentno da je životni standard bolji nego što je bio 2020. godine, ima opasnost po crnogorsku državnu kasu na duže staze.

"Ovaj nivo javne potrošnje i predimenzioniranog javnog sektora ne može da izdrži na duže staze", objašnjava Dokić.

Đurović je, nakon Dokićevog izlaganja, pojasnio da prva rata za auto-put nije došla za vrijeme vladavine DPS-a nego da je sadašnja vlast naslijedila te rate auto-puta.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević istakao je da je najveći domet nove vlasti nakon 2020. godine to što je uspjela da smanji neviđene socijalne razlike u Crnoj Gori.

"To je najveći domet ove vlasti i zbog toga je radikalno poboljšan životni standard, naročito najsiromašnijeg sloja stanovništva", kazao je Zečević.

Zečević je naglasio da je Crna Gora za vrijeme Vlade Milojka Spajića postala zemlja sa najvećim standardom na Zapadnom Balkanu.

"U vremenu SFRJ Crna Gora je bila ubjedljivo najsiromašnija država koja se finansirala iz fonda za nerazvijena područja. Daleko su bile veće plate u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, a sada je Crna Gora uspjela da čak pretekne po penzijama Hrvatsku a da daleko budu veće plate i životni standard nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji", naglasio je Zečević. 

Istakao je da je najveći izazov Crne Gore u narednom periodu borba protiv inflacije, borba protiv tri kartela - bankarskog farmaceutskog i trgovačkog kao i infrastrukturni projekti.

"Jer ovoliki nivo plata i penzija koji je najveći na Zapadnom Balkanu ne može opstati bez krupnih investiciji u infrastrukturu i energetiku", zaključio je Zečević.