М.М.Љ. [ Mina ]

ISTRAŽIVANjE YIHR

"Zakon ne osigurava autentičnu zastupljenost manjinskih naroda"

Zakon o izboru poslanika i odbornika ne osigurava autentičnu zastupljenost manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Skupštini i neophodno je nastaviti sa reformom izbornog zakonodavstva, pokazalo je istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava.

YIHR je na okruglom stolu predstavila rezultate istraživanja primjene međunarodnih standarda u oblasti manjinskih prava.

Oni su istraživanje sproveli u okviru projekta „Monitoring primjene međunarodnih standarda u oblasti manjinskih prava u Crnoj Gori“, koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Programska koordinatorka YIHR, Mehdina Kašić Šutković, podsjetila je da je u izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu navedeno da se nedovoljno implementiraju podzakonski akti i institucionalni mehanizmi za promovisanje i očuvanje prava lica koja pripadaju manjinama.

Kašić Šutković je dodala da je Izvještaj YIHR zasnovan na praćenju rada institucija na državnom i lokalnom nivou u pogledu primjene zakonskih i međunarodnih standarda zaštite prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, sa ciljem identifikovanja dobrih praksi, ali i izazova u kontekstu zaštite prava manjina

Ona je kazala da je suštinski uticaj predstavnika manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica i dalje je veoma ograničen.

“Situacija je bolja kada je u pitanju zastupljenost u jedinicama lokalne samouprave u sredinama u kojima manjine čine značajan dio stanovništva, uz ocjenu da i u tom segmentu postoji prostor za poboljšanje”, rekla je Kašić Šutković.

Ona je kazala da su učesnici u istraživanju naglasili da su dešavanja na političkoj sceni uticala na zastupljenost manjina u javnim službama, organima državne vlasti i djelimično lokalnih samouprava.

To, kako je navela Kašić Šutković, ukazuje na prisutnost političkog faktora u ostvarivanju ovog prava.

“Albanci, Hrvati i Romi smatraju da postojeći Zakon o izboru poslanika i odbornika ne osigurava autentičnu zastupljenost manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Skupštini”, rekla je Kašić Šutković i dodala da je u tom pogledu neophodno nastaviti sa reformom izbornog sistema.

Kašić Šutković je rekla da su prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori garantovana Ustavom, zakonima i ostalim propisima, ali je obim Ustavom garantovanih prava u praksi ograničen, imajući u vidu da je stepen primjene normativnog okvira još uvijek nepotpun

Ona je kazala da i dalje postoje nedostaci u pogledu autentične zastupljenosti manjina u Skupštini Crne Gore i predstavničkim tijelima na lokalnom nivou, kao i u javnim službama i u organima čiji su osnivači država i lokalne samouprave.

Fikret Lulanaj iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kazao je da je Ministarstvo odlučno da pravo manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica jedan od njenih najvažnijih zadataka.

„Prošle godine Ministarstvo je opredijelilo oko miliona EUR za saradnju sa nevladinim sektorom. Zahvaljujući ovom projektu sigurni smo da smo bliže zajedničkom cilju da integracija manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica veoma bliža“, rekao je Lulanaj.

Izvršni direktor Phiren Amenca, Elvis Beriša, ocijenio je da poseban fokus treba biti na uključivanju romske djece u predškolskim ustanovama.

Kako je kazao, romska zajednica nema mogućnost da se na maternjem jeziku školuje, iako to Evropska povelja jasno kaže, odnosno obavezuje potpisnice da svaka manjinska zajednica ima pravo da koristi maternju jezik.

“Mislim da još romska zajednica ne može da bude zadovoljna načinom na koji je zastupljena u službama na državnom u lokalnom niovu. Smatram da cilj treba biti da se poveća broj visokoškolaca, kojima je omogućeno da se nakon završenih studija zaposle”, rekao je Beriša.

Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore, Sabrija Vulić, rekao je da na prošlim izborima nije primijenjena afitmativna akcija kada su u pitanju manjinski narodi u Crnoj Gori.

On je istakao da Muslimani nemaju autentičnog predstavnika u Crnoj Gori.

„Od 2003. godine u svim vladama bio je samo jedan predstavnik koji se nacionalno izjašnjavao kao Musliman. U 21 godinu jedan jedini Musliman je bio u Vladi Crne Gore, zar to nije dovoljan dokaz da je napravljena diskriminacija“, dodao je Vulić.

Vulić je rekao da su iz sredstava Ministarstva ljudskih i manjinskih prava izuteti nacionalni savjeti.

On je istakao da treba povesti računa i o načinu na koji mediji izvještavaju o Muslimanima.

Pravni savjetnik Bošnjačkog savjeta Crne Gore, Erduan Demić, kazao je da su nezadovoljni normama koje se odnose na obrazovanje i na zastupljenost u pojedinim granama vlasti.

Demić je rekao da je u odnosu na ranije, kada je u pitanju obrazovanje, značajno popravljen sadržaj planova i programa, ali postoji problem u obrazovanju o jezicima koji su u upotrebi.

Kako je kazao, u Crnoj Gori nastava na Bosanskom jeziku samo se izvodi u Medresi u Podgorici.

„Mislim da bi bilo značajno postojanje katedre za Bosanski jezik na Filološkom fakultetu u Nikšiću, ili makar da postoji kao izborni predmet“, rekao je Demić.

On je istakao da bi među predstavnicima manjinskim narodima postoje pravnici koji bi mogli da budu imenovani na pravosudne funkcije, dodajući da bi u budućnosti i u sudskoj vlasti trebalo da srazmjerno budu i predstavnici manjina.

„Po mišljenju Bošnjačkog vijeća manjine još nijesu postale dio sistemske brige“, dodao je Demić.