M.M.Lj. [ Milica Sekulić ]

SO Bijelo Polje: Usvojena inicijativa o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Skupština opštine Bijelo Polje odlučila je većinom glasova da se oduzme književna nagrada "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.

Za je glasalo 19 odbornika, dok odbornici opozicije nisu učestvovali u odlučivanju, napustili su salu prije glasanja.

Izvjestilac po tački dnevnog reda za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću, odbornik BS Amer Smailović kazao je da je ovo veliki dan za Bijelo Polje i njegove građane.

"Ovo je veliki dan, ne samo za građane Bijelog Polja, već za sve žrtve zločina koje je Radovan Karadžić tih godina počinio.
Smatrali smo i dalje smatramo da ime Radovana Karadžića ne može stajati među dobitnicima ove prestižne nagrade i na ovaj način smo skinuli taj ogroman teret koje i Bijelo Polje kao grad dugo godina nosi. Takođe, ovim zaključkom se predviđaju i neke pravne formalnosti koje treba da završe javne ustanove, prije svega javne ustanove "Večeri Ratkovićeve poezije" kako bi ta odluka bila u potpunosti finalizovana", kazao je Smailović.

Komentarišući to što su odbornici opozicije u lokalnom parlamentu napustili salu tokom glasanja, kazao je da je važno to što iz opozicije nijesmo čuli tonove koji bi podržavali činjenicu da Radovan Karadžić i dalje bude među dobitnicima.

"Čuli smo isključivo neke pravne dileme. Ja smatram da ovdje pravnih dilema nema. Ovo je prije svega civilizacijski moralni čin prema toj nagradi i prema svim žrtvama zočina koje je počinio Radovan Karadžić i ponavljam ne može ime Radovan Karadžić stajati među dobitnicima ove nagrade. A mislim da je i greška što opozicione partije nisu glasale za ovaj zaključak jer je bilo važno da i na taj način pošaljemo još snažniju poruku prema cjelokupnom civilizovanom svijetu da smo spremni da se na pravi način suočimo s prošlošću", kazao je Smailović.

Odbornik NSD Vaso Obradović je kazao da će podnijeti inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine opštine Bijelo Polje jer je, po njegovom mišljenju zloupotrijebila položaj ubacujući tačku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću u dnevni red. Smatra da će neko eventualno morati da odgovara za donošenje takvih odluka, jer SO nije nadležna za oduzimanje nagrade. Ocjenjuje da je jedini proizvod odluke podjella građana.

Obradović smatra da je večerašnje glasanje proizvelo davanje ultimativnog zahtjeva Savjetu javne ustanove "Ratkoviće večeri poezije" da kroz mijenjanje statuta i pravilnika dođu u situaciju da oduzmu tu nagradu.

"Ono što po nama se kosi i u tom dijelu sa zakonom jeste član Ustava 147 koji jasno propisuje u kojim slučajevima važi retroaktivnost, gdje se jasno kaže da to može samo biti u slučaju kad se donosi neki zakon i utvrdi se postojanje javnog interesa. Ta podzakonska akta ne bi smjela da imaju takvo pravno dejstvo", kazao je on.

Istakao je da ih je neko doveo u situaciju da raspravljaju o nečemu o čemu nijesu nadležni.

"Koje su intencije, koja je namjera, mislim da ono što je postignuto, a to je podjela građana, što je evidentno i po komentarima na portalima i tome slično, je jedino što je ovakva neka rasprava i ova tačka dnevnog reda mogla da proizvede. Jer po nama, opet kažem, mi nismo nadležni jer nismo davali tu odluku da je oduzimamo i ulazimo u pravne posljedice koje su nezakonite po nama", kazao je on

Objasnio je da su posljedice to što će neko moći da pokrene pravni postupak.

"Da će neko ko potpisuje ovakva dokumenta eventualno morati da odgovara za donošenje takvih odluka", kazao je on.

Poručio je da će podnijeti inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine opštine Bijelo Polje.

"Najmanje što ćemo mi sad uraditi jeste da ću pokušati da podnesem inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine opštine Bijelo Polje iz razloga što je po nama grubo zloupotrijebila Skupštinu ubacujući tu tačku dnevnog reda", kazao je on.

Ponovio je da je Radovan Karadžić nagradu dobio za svoje književno djelo.

"Ja u dalje komentare ne bih ulazio. Ako misle i da treba da se makne s tog spiska, to mora da se uradi na zakonit način", rekao je Obradović.

 Inicijativa BS bila je druga tačka dnevnog reda. Sjednici je prisustvovalo 29 odbornika.

Odbornik NSD Vaso Obradović tražio je da se povuče ta tačka sa dnevnog reda, međutim, predlog nije prošao.

On ga je obrazložio time da SO nije nadležna i da taj potez može da uzrokuje negativne efekte.

Za skidanje druge tačke s dnevnog reda glasalo je 10, dok je protiv bilo 17 odbornika. 

Obradović je kazao da nisu za glasanje za i protiv Karadžića, već za i protiv Ustava i zakona.

Jelenka Andrić iz PES- je podsjetila da je pred odbornicima inicijativa o oduzimanju nagrade koja je prije više od trideset godina dodijeljena Radovanu Karadžiću.

"Na početku ću reći da nemam namjeru da se upuštam u bilo kakve polemike niti da branim lik i djelo Radovana Karadžića. Mi se danas svakako ne izjašnjavamo da li smo za ili protiv njega, kako je istakao kolega Smailović, jer se o tome odlučivalo 93. i građani znaju kakve su tada bile okolnosti a prije svega da je ta politika bila podržana od strane tadašnje vlasti", kazala je ona.

Istakla je da se danas izjašnjavaju za ili protiv zakona i Ustava.

"Mi prilikom odlučivanja nećemo biti u sali jer smatramo da Skupština nije nadležna za ovo pitanje. Nas stav je da ovakvi potezi danas nemaju suštinskog smisla. Oduzimanje nagrade iz 1993. godine neće promijeniti istorijske činjenice, niti može popraviti nepravde koje su se dogodile. Naš stav je da se ovdje ne radi o kulturi sjećanja, već simboličnI potez koji više služi dnevnoj politici nego bilo čemu drugom", kazala je Andrić.

Poručila je da je Pokret Evropa sad građanska partija.

"Naše teme su one koje Crnu Goru mire i vuku ka EU, kao i politikom vladavine prava i životnog standarda. Zato ćemo ostati dosljedni stavu da današnja tema nema nikakvu realnu vrijednost već isključivo vraćanje tema iz prošlosti radi dnevno političkih poena", kazala je Andrić.

Marko Ljujić iz Demokrata je istakao da se radi o pokušaju da se po ko zna koji put otvaraju stare rane i vještački produkuju podjele.

"Mi ne sporimo prošlost, na žalost ne možemo je promijeniti na bolje, ali da li je ovo tema kojom treba da se bavi Skupstina u 2025. godini? Naši sugrađani se suočavaju sa iseljavanjem, nezaposlenošću, urušenom infrastrukturom i osjećajem nesigurnosti. Gdje su inicijative koje se tiču ovih tema... Skupština mora biti mjesto gdje će se ljudi zbližavati, miriti, gdje ćemo kao legitimni predstavnici građana nuditi politiku pomirenja, politiku koja podstiče razvoj, infrastrukturu itd... Jednostavno, moramo voditi politiku gdje se neće praviti razlika između vjere i nacije", kazao je Ljujić.