P. R. [ Euronews.rs ]

"Čekajući Godoa": Ko je Estragon, a ko Beket u predvorju EU

"Čekajući Godoa", drama u kojoj protagonisti čekaju nešto što se nikada ne dogodi, postala je omiljena izreka albanskog premijera Edija Rame za opis osjećaja koje imaju neke zemlje kandidati u vezi s mogućim članstvom u Evropskoj uniji (EU).

"Albanija je Estragon, a Evropska unija je Semjuel Beket", rekao je Rama u junu 2022. godine, nakon samita EU–Zapadni Balkan.

Trenutno devet zemalja koje teže članstvu u EU i imaju status kandidata nalaze se u različitim fazama procesa pristupanja. Sedam njih je već otvorilo pristupne pregovore, što je posljednja faza na putu ka članstvu.

Međutim, proces je zastao na strani Brisela, barem još od vremena bivše Evropske komisije kojom je predsjedavao Žan-Klod Junker, piše Euronews.

Zemlje Zapadnog Balkana već godinama ulažu napore da ostvare napredak. Albanija i Srbija podnijele su zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, Crna Gora 2008, a za Sjevernu Makedoniju čekanje traje još od 2004. godine.

Proces se, čini se, usporio — što izaziva frustraciju među liderima i građanima zemalja u regionu — sve do sada.

Hrvatska, posljednja zemlja koja je pristupila Evropskoj uniji 2013. godine, morala je da čeka deset godina od podnošenja zahtjeva do konačnog zelenog svjetla, dok su Rumunija i Bugarska pregovarale čak 12 godina.

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje čekaju, uprkos naporima da usklade svoje politike i sprovedu reforme. Ipak, rat Rusije protiv Ukrajine i brze geopolitičke promjene među ključnim su razlozima za obnovljeni pritisak da se proces proširenja nastavi, kao i za strateški interes Brisela da primi nove članice.

Proširenje ka jugoistoku široko se smatra ključnim spoljno­političkim instrumentom i strateškim prioritetom Evropske unije u cjelini — do te mjere da ga je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom posljednjem govoru o stanju Unije nazvala "ponovnim ujedinjenjem Evrope".

"Postoji usporavanje procesa proširenja ako ga uporedimo s retoričkom posvećenošću koju čujemo od visokih zvaničnika i političara Evropske unije", izjavila je Teona Lavrelašvili, istraživačica u Centru za evropske studije Vilfrid Martens, za Euronews.

Kako je dodala, postati član EU postalo je mnogo zahtjevnije.

"Zemlje moraju da poštuju čitav niz pravila, da obezbijede vladavinu prava i ispune brojne kriterijume, što ranije nije bio slučaj u procesima pristupanja. Takođe, geopolitička situacija postala je mnogo teža za rješavanje", kaže Lavrelašvili.

Da bi pristupila EU, svaka zemlja mora da ispuni skup standarda upravljanja poznatih kao Kriterijumi iz Kopenhagena, uspostavljenih 1993. godine. Evropska komisija procjenjuje napredak zemalja kandidata, dok je konačna jednoglasna odluka o prijemu u rukama lidera 27 država članica.

Strah od novih veta među zemljama EU

Evropska komisija će uskoro predstaviti paket za proširenje za 2025. godinu, godišnju studiju kojom se ocjenjuje napredak zemalja kandidata za članstvo u EU.

Ove godine paket će uključivati i "pregled politike pred proširenje" o promjenama koje bi postojeće članice EU trebalo da usvoje kako bi prihvatile nove članice, rekli su izvori iz Brisela za Euronews.

Prema riječima Lavrelašvili, trenutne članice EU imaju određene zabrinutosti u vezi s novim članicama, posebno kada je riječ o koheziji.

Međutim, po njenom mišljenju, glavni strah je da bi proširena EU mogla da napreduje još sporije nego sada u pitanjima gdje je potrebna jednoglasnost.

"Institucionalna arhitektura EU je pravi slon u sobi", rekla je ona.

Svih 27 članica moraju da se saglase da bi neka odluka bila donesena u širokom spektru oblasti, uključujući spoljnu i finansijsku politiku, a dodavanje novih članica bez institucionalne reforme bloka značilo bi više glasova sposobnih da koriste veto za pregovaračkim stolom.

Evropski parlament, na primjer, smatra da "procesi proširenja i evropsko ujedinjenje treba da idu ruku pod ruku" i da su "EU institucionalne i finansijske reforme potrebne kako bi se suočila s izazovima trenutnog procesa proširenja i obezbijedila sposobnost EU da primi nove članice", navodi se u posljednjoj rezoluciji usvojenoj o ovoj temi.

Način da se probije pat-pozicija?

Tokom godina, jedan od prijedloga za prevazilaženje ove blokade pojavio se u obliku dodjeljivanja članstva u EU novim članicama bez prava veta.

Trenutno, o ovom prijedlogu nije bilo nikakvih diskusija ni na jednom nivou među zemljama EU, rekla su Euronewsu tri različita izvora iz EU.

Međutim, Stiven Blokmans iz think tanka Centar za evropske političke studije (CEPS) smatra da se to može promijeniti u bliskoj budućnosti.

„Neosporno je da bi ovo, naravno, uvodilo diferencijaciju između novih i postojećih članica. Ali ona bi bila privremenog karaktera“, rekao je Blokmans za Euronews.

Prema profesoru Blokmansu, ova opcija bi olakšala donošenje odluka među državama članicama.

Po njegovom mišljenju, bila bi vremenski ograničena i prihvatljiva sa pravnog stanovišta.

"Ne bi predstavljala kršenje (zakona EU) jer bi se primjenjivala na sve buduće kandidate koji pristupe EU, tako da ne bi bilo diskriminacije među njima", zaključio je Blokmans.